https://wiki.sandzak.com/api.php?action=feedcontributions&user=Sila&feedformat=atomSandžakpedija - Doprinosi korisnika [bs]2024-03-28T17:36:05ZDoprinosi korisnikaMediaWiki 1.35.0https://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Noarticletext-nopermission&diff=8330MediaWiki:Noarticletext-nopermission2024-03-23T17:41:43Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>Trenutno nema teksta na ovoj stranici.<br />
Možete [[Special:Search/{{PAGENAME}}|pretražiti naslov ove stranice]] na drugim stranicama ili možete urediti ovu stranicu tako što ćete se prijaviti na [https://wiki.sandzak.com/index.php?title=Posebno:Korisni%C4%8DkaPrijava Sandžakpediju].</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Noarticletext-nopermission&diff=8329MediaWiki:Noarticletext-nopermission2024-03-23T17:40:29Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>Trenutno nema teksta na ovoj stranici.<br />
Možete [[Special:Search/{{PAGENAME}}|pretražiti naslov ove stranice]] na drugim stranicama. Možete i sami da uredite ovu stranicu tako što ćete se prijaviti na [https://wiki.sandzak.com/index.php?title=Posebno:Korisni%C4%8DkaPrijava Sandžakpediju].</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Noarticletext-nopermission&diff=8328MediaWiki:Noarticletext-nopermission2024-03-23T17:39:13Z<p>Sila: Nova stranica: Trenutno nema teksta na ovoj stranici. Možete pretražiti naslov ove stranice na drugim stranicama ili sami napravite ovu stranicu tako što ćete...</p>
<hr />
<div>Trenutno nema teksta na ovoj stranici.<br />
Možete [[Special:Search/{{PAGENAME}}|pretražiti naslov ove stranice]] na drugim stranicama ili sami napravite ovu stranicu tako što ćete se prijaviti na [https://wiki.sandzak.com/index.php?title=Posebno:Korisni%C4%8DkaPrijava Sandžakpediju]. Ako nemate nalog, možete ga napraviti [https://mail.sandzak.com/pridruzise ovdje].</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Mu%C5%A1ovi%C4%87&diff=8327Mušović2024-02-17T09:53:13Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>==Porijeklo==<br />
Porodica Mušović je jedna od najstarijih i najuglednijih begovskih porodica u Staroj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Prema jednom predanju Mušovići su potomci [[Ahmet-paša Hercigović|Ahmet-paše Hercigovića]] i lijepe [[Pava Konjović|Pave Konjović]] iz [[Vraneš|Vraneša]].<br />
<br />
Oni su poznata hercegovačka begovska i kapetanska kuća.<br />
<br />
Porijeklom su iz Donjeg [[Kolašin|Kolašina]] (Stričina, Mušovića rijeka, grad Kolašin). Smatra se da su stari srpski knezovi Joksimovići iz Vraneša rod sa Mušovićima.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref><br />
<br />
[[Knez Herak Vraneš]] se pominje još 1470. godine u nahiji Ljuboviđi. Bilo je to veoma brojno i jako bratstvo. Neki su se iselili u [[Nikšić]] 1714. godine gdje su bili nasledni kapetani Nikšića sve do 1877. godine.<br />
<br />
Mušovići napuštaju Nikšić 1878. godine jer je crnogorska vojska osvojila taj grad.<ref>S. Bandžović, Iseljavanje muslimana iz Crne Gore</ref> Mušovići se dijele na [[Hamzagić|Hamzagiće]] i [[Mehagić|Mehagiće]]. Hamza i Meho su bili rođena braća.<ref>P. Šobajić, Nikšić</ref> Veliki deo Mušovića se tada iselio u [[Bosna|Bosnu]], [[Sandžak]] i [[Turska|Tursku]].<br />
<br />
Neki Mušovići su sa [[Ljuca|Ljucama]] iz [[Podgorica|Podgorice]] otišli u [[Skadar]] pa odatle u [[Šijan]] kod [[Drač|Drača]]. Drugi dio njihovih porodica je ostao u Donjem Kolašinu kojeg u najvećem broju napuštaju 1924. godine poslije pokolja Bošnjaka-muslimana od strane četnika u [[Šahovići|Šahovićima]], današnje [[Tomaševo]]. Tada se nekoliko njihovih porodica naselilo u [[Bijelo Polje]]. Četiri posljednje porodice Mušovića se iseljavaju iz [[Pavino Polje|Pavinog Polja]] u selo [[Zastup]] kod [[Brodarevo|Brodareva]] 1927. godine.<ref>P. Vahović, Brodarevo</ref><br />
<br />
Iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] su se neki Mušovići doselili u [[Suvi Do]] 1929. godine gdje su se isključivo bavili trgovinom. Doselila su se dva brata Jonuz i Jusuf i otvorili su prve prodavnice sa mješovitom robom na [[Pešter|Pešteri]]. Poslije Drugog svjetskog rata potpuno su se iselili iz [[Suvi Do|Suvog Dola]] u [[Tutin]], [[Novi Pazar,]] [[Sarajevo]], [[Skoplje]] i [[Beograd]].<br />
<br />
==Srodstvo==<br />
DNK istraživanje je pokazalo da potomak Mušovića iz Prijepolja nosi haplogrupu [[R1b-L23]].<ref>https://bosnjackidnk.com/</ref> Jedan ogranak Mušovića iz [[Šahovići|Šahovića]] nosi haplogrupu [[I-M253]].<br />
<br />
==Poznate ličnosti==<br />
<br />
*[[Hamza-kapetan Mušović]] - Kapetan Nikšićki<br />
*[[Osman-kapetan Mušović]] - Kapetan Nikšićki<br />
*[[Bećir-kapetan Mušović]] - Kapetan Nikšićki<br />
*[[Ejup Mušović]] - istoričar i direktor muzeja Ras<br />
*[[Abdulah Mušović]] - profesor<br />
<br />
==Literatura==<br />
<references /><br />
<br />
[[Kategorija: Bošnjačka prezimena]]<br />
[[Kategorija: Muslimanska prezimena]]<br />
[[Kategorija: Sandžačka prezimena]]</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Sand%C5%BEa%C4%8Dki_govori_bosanskoga_jezika&diff=8326Sandžački govori bosanskoga jezika2024-01-28T10:38:01Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>'''Sandžački govori bosanskog jezika''' mogu se posmatrati u užem i širem smislu. U užem smislu, to je prostor historijskoga [[Novopazarski Sandžak|Novopazarskoga sandžaka]] s gradovima i općinama Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj, u Srbiji (sjeverni Sandžak), i Rožaje, Berane, Petnjica, Plav, Gusinje, Bijelo Polje i Pljevlja, u Crnoj Gori (južni Sandžak). Povijesno, ovaj prostor obuhvaća pogranične enklave i dijalekatske izoglose prema Srbiji – geografski prostor Hrvatske i drugih naseljenih mjesta između Raške, Leposavića i Zvečana; Kosovu – Bošnjačka mahala i nekoliko ruralnih cjelina u Mitrovici, nehomogenizirani izvorni govornici u urbanome dijelu Peći te koncentrirani u Vitomirici, Dobruši, Pećkoj Banji i okolnim mjestima; Crnoj Gori – bošnjačke enklave u Kolašinu, Nikšiću, Podgorici, Tuzima i Herceg Novom, kao i mrkonjički govori Bara i Ulcinja; Bosni i Hercegovini – pogranična zona između Priboja i Rudog.<br />
<br />
==Sandžački dijalekt bosanskoga jezika==<br />
U širem smislu, sandžački dijalekt bosanskoga jezika obuhvaća iseljeničke enklave sandžačkih Bošnjaka, koje se mogu posmatrati dvojako – unutar matičnog prostora (Bosna i Hercegovina), gdje se u većoj ili manjoj mjeri utapaju u cjelinu bosanskoga jezika, i izvanmatičnoga prostora, gdje možemo govoriti o nekoliko posebnih tipova, ovisno o tome da li su migracije u okviru geografskog prostora koji obuhvaća srednjojužnoslavenski dijasistem ili nekog drugog bližeg ili daljeg jezika.<br />
<br />
*'''Prvi tip''' ovih govora obuhvaća govornike koji su u manjoj ili većoj koncentraciji raspoređeni u administrativnim, ekonomskim i kulturnim centrima nekadašnjega srpskohrvatskoga jezičkog prostora, odnosno današnjih država Srbije, Crne Gore i Hrvatske (ukoliko izuzmemo BiH i Sandžak). To su, poredani prema broju govornika, Beograd, Podgorica, Novi Sad, Zagreb, Dubrovnik, Rijeka itd. S obzirom na raštrkanost i sveukupne okolnosti dominacije standardnih jezika ovih centara, govornici koji pripadaju ovom tipu uglavnom su se prilagodili jezičkome standardu srpskoga, crnogorskoga i hrvatskoga jezika, dok jezičke crte sandžačkih govora i bosanskoga jezika u nukleusu čuvaju u okrilju porodičnoga ambijenta i rodbinskih veza s maticom ili, naročito generacije rođene u ovim centrima, nikako ne čuvaju.<br />
*'''Drugi tip''' podrazumijeva izvorne pripadnike sandžačkih govora u preostalim državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, govore sandžačkih Bošnjaka u Makedoniji i Sloveniji. Bošnjaci Sandžaka intenzivnije su prisutni u Makedoniji od 1912. godine, iako ima mišljenja da su Bošnjaci kao narod autohtoni na prostoru Makedonije još od polovine XV vijeka. Skoncentrirani su u Starome Gradu i nekoliko drugih skopskih naselja (Batinci, Ljubin i dr.) te Orizarima, Velesu i Lužanima kod Prilepa. Značajnije prisustvo sandžačkih Bošnjaka u Sloveniji vidljivo je u Ljubljani i Mariboru. Slobodna je pretpostavka da nosioca sandžačkih govora bosanskoga jezika u Sloveniji ima između tri i pet hiljada.<br />
*'''Treći tip''' čine govornici starije dijaspore koja je nastajala u kontinuitetu od odlaska Osmanlija iz Sandžaka 1912. godine pa do sedamdesetih godina XX vijeka. Ovaj tip uglavnom obuhvaća baštinike [[Sandžačka varijanta bosanskoga jezika|sandžačke varijante bosanskoga jezika]] u Republici Turskoj, kojih ima, prema nezvaničnim podacima, više od milion s najvećom koncentracijom u Istanbulu (Bajrampaša, Pendik, Kučukoy), Bursi, Adapazaru, Izmiru, Krklareliju, Ankari, Adani, Izmitu, Afyonu i drugim mjestima. Pored Republike Turske, sandžačke Bošnjake i njihove govore susreću se i u drugim zemljama koje su nekada pripadale Osmanskome carstvu i gdje su se oni na svom muhadžirskome putu trajno zaustavili. Najznačajnija takva država jeste Albanija, gdje danas postoji nekoliko oblasti koje naseljavaju Bošnjaci koji i dalje govore bosanskim jezikom. Koncentracija sandžačkih Bošnjaka najznačajnija je u oblasti i gradu Fir. Karakteristika ovog tipa sandžačkih govora jeste očuvanje autentične leksike i općenito jezičkoga izraza starijega perioda bosanskoga jezika, sa svim dijalekatskim i lokalnim obilježjima koje su govornici i njihovi potomci donijeli iz zavičaja.<br />
*'''Četvrti tip''' obuhvaća baštinike sandžačkih govora razuđene, uslijed ekonomskih i, docnije, ratnih nepogoda, od osamdesetih godina XX vijeka do današnjeg trenutka širom Zapadne Evrope, Amerike i Australije. Iako je riječ o relativno mlađoj iseljeničkoj zajednici, postojanje druge i treće generacije sandžačkih iseljenika te konstantno uvećanje njihove brojnosti ide u prilog činjenici razvoja posebnog tipa govora čije su osnovne karakteristike lokalni dijalekt izmiješan s općim i posebnim oblicima jezika zemlje domaćina. Najznačajnije koncentracije takvih govornika jesu u Njemačkoj (München, Frankfurt, Hamburg, Leipzig, Hannover, Dortmund, Stuttgart i dr.), Austriji (Vienna, Graz i dr.), Švicarskoj (Zurich, Lucerne, Geneva),10 Luksemburgu (up. Softić 2011), Holandiji (Amsterdam i dr.),11 Belgiji (Liège, Antwerpen, Bruxelles), Francuskoj (Paris, Strasbourg i dr.),12 Švedskoj (Malmö, Gothenburg, Stockholm, Landskrone i dr.), Danskoj (Copenha- gen, Fredericia i dr.), Norveškoj, te manjem omjeru u Velikoj Britaniji, Irskoj i Finskoj. Veoma značajan broj pripadnika sandžačkih govora četvrtog tipa živi u Sjedinjenim Američkim Državama, naročito New Yorku, New Jerseyu, Chicagu i Los Angelesu. U manjem omjeru baštinici ovog tipa govora prisutni su u Kanadi i Australiji. Pretpostavka je da govornika ovog tipa sandžačkoga dijalekta bosanskoga jezika ima preko 300.000.<ref>Bosanski jezik u Sandžaku, Jahja Fehratović</ref><br />
<br />
== Vidi još ==<br />
[[Sandžačka varijanta bosanskoga jezika]]<br />
<br />
==Literatura==<br />
[[Kategorija:Bosanski jezik]]<br />
<references /></div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Sand%C5%BEa%C4%8Dka_varijanta_bosanskoga_jezika&diff=8325Sandžačka varijanta bosanskoga jezika2024-01-28T10:35:04Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>'''Sandžački govori''' u XX vijeku doživljavali su istu sudbinu kao svi govori bosanskoga jezika čiji su dio – negaciju, degradaciju, asimilaciju i pokušaj zatiranja. Njihovo ponovno vraćanje u naučni diskurs u uskoj je vezi s definiranjem i utemeljenjem savremene bosnistike s početka devedesetih godina XX vijeka i traje do ovoga trenutka, s obzirom na još uvijek nedovoljnu posvećenost ovom problemu šire naučne i društvene zajednice i konstantne pokušaje njegova negiranja, naročito od strane srpskih nacionalistički usmjerenih lingvista. Iako su se tokom druge polovice XX vijeka ovim govorima bavili Danilo Barjakatervić, Asim Peco te djelimično Pavle Ivić i drugi, oni su isključivo ustrajavali na dijalektološkim opisima sandžačkih govora kao dijela srpskohrvatskoga ili kasnije srpskoga jezika.<ref>Bosanski jezik u Sandžaku, Jahja Fehratović</ref><br />
<br />
'''Sandžački govor''', kao regionalni dijalekt, čini posebno bogatstvo bosanskoga jezika. Ovo naročito zbog činjenice da je u njemu najbolje očuvan govor naših predaka, koji, prefinjen i prenošen iz generacije u generaciju, nosi patinu starine na sebi, ali i vrijednost jezičke zrelosti u sebi. U recenziji knjige ''Duša u leptiru'' akademik Džemaludin Latić je o tom govoru napisao: “To nije samo gorštački, to je prelijepi, prenježni svijet koji govori jednim od brojnih poddijalekata sandžačkog dijalekta bosanskog jezika.”<br />
<br />
'''Sandžački govor''', kao pet dijalekt bosanskoga jezika, sa svojim poddijalektima i njihovim specifičnim obilježjima, pripada jedinstvenom korpusu bosanskoga jezika uklapajući se u njegovu jedinstvenu normu i jedinstven standard. Kroz svoju višestoljetnu povijest naš bosanski jezik često je prolazio kroz teška razdoblja priznavanja i osporavanja od strane nedobronamjernih sila i zlih-očiju; naročito onih koji su ga iz asimilatorskih ili hegemonističkih pobuda htjeli omalovažavati, prešutjeti, a najčešće negirati. Čak su mu i neki poznati lingvisti u prošlosti, podliježući naučnim zabludama i predrasudama, pa i nacionalističkim pobudama, nastojali osporavati čak i njegov naziv - bosanski jezik. <br />
<br />
Medutim, sa nama i u nama bosanski jezik je opstojao baš kao što smo i mi opstajavali prolazeći kroz povijesne balkanske Scile i Haribde, kojima je naš Bošnjak uvijek, u mnogim nevaktima, uspijevao odoljeti. Naš bosanski jezik, kao temeljni izvor naše kulture i prepoznatljivo obilježje našeg identiteta, razvijao se u takvim, često vrlo nevoljnim, prilikama i svojim bogatstvom ostajao čuvar našeg identiteta, naše duhovnosti, naše bogate kulturne tradicije i baštine kakvu nemaju ni mnogo veći narodi koji su se razvijali u mnogo povoljnijim i sretnijim dunjalučkim prilikama. Zbog svih tih značajnih faktora, danas, u vrijeme tzv. tranzicije i vrijeme približavanja Evropi, kojoj se, kroz razvoj demokratije i poštovanje najviših etičkih i humanističkih vrijednosti, težimo priključiti, mi sa najvećom pažnjom moramo njegovati i izučavati svoj jezik slijedeći najsavremenije domete lingvistike kao nauke o jeziku i drugih naučnih disciplina koje se bave jezikom. Za tako postavljeni cilj neophodno nam je posebno istraživanje sandžačkoga dijalekta bosanskog jezika, šire angažiranje naših naučnih i kulturnih institucija koje bi uz adekvatnu materijalnu potporu koordinirano radile na njegovom ostvarivanju. Ne smijemo zatvarati oči pred ¢injenicom da smo u pola stoljeća komunističke zablude kroz ideološku zaslijepljenost, ateizam i druge, po nas naročito nepovoljne prilike, u pogledu brige o našem maternjem jeziku podlijegali različitim negativnim uticajima. <ref>Sandžački rječnik, 2012</ref><br />
<br />
==Peti dijalekt bosanskoga jezika==<br />
Sandžački govori kao dio bosanskog jezika prvi put tretiraju se u Gramatici bosanskoga jezika autora Jahića, Halilovića i Palića, gdje su u uvodnome dijelu predstavljeni kao zaseban, peti dijalekt bosanskoga jezika u koje je Jahić dao sažet opis ovog dijalekta, karakterizirajući ga neprenesenom staroštokavskom akcentuacijom sa sačuvanim predakcenatskim dužinama, starijim oblicima deklinacije, miješanim ijekavsko-ekavskim refleksom jata, živom upotrebom aorista i imperfekta i infinitiva bez krajnjeg i, te dijeleći ga na pet poddijalekata: sjevero-istočni (novopazarski), gornjopolimski (plavsko-gusinjski), srednjopolimski (bjelopoljsko-rožajski), donjopolimski (prijepoljsko-pljevaljski) i mrkovićki (barski). Isti autor docnije produbljuje teorijske postavke i već na simpoziju Historijski i kulturološki procesi u Sandžaku / Staroj Raškoj u Prijepolju 2010. godine u referatu “Jezički identitet Bošnjaka u Sandžaku” ponavlja i detaljnije obrazlaže tezu o dvovarijantnosti bosanskoga jezika, napisanu 1999. godine u Trilogiji o bosanskome jeziku, prema kojoj bi bosanski jezik imao zapadnu ili bosansku varijantu i istočnu ili sandžačku varijantu.<br />
<br />
Istočnoj varijanti, pored sandžačkih govora, pripadali bi i govori istočne Bosne, odnosno istočnobosanski dijalekt. Jahić zapaža da su sva dosadašnja istraživanja sandžačkih govora jednostrana, površna i netačna, bazirana na cvijićevskoj romantičarskoj etnološkoj školi te da su zanemarivala dijahronijski razvoj ovih govora, naročito njihovu srednjovjekovnu onomastičnu supstratnu osnovicu i leksičku jezgru u osmanskome periodu, odnosno predvukovsko-ilirske jezičke reforme, koristeći se zamjenom teza centra i periferije. Prema Jahiću (2010), istočna ili sandžačka varijanta bosanskoga jezika još uvijek nije dovoljno istražena, naročito ne njeni odnosi sa susjednim srpskim, crnogorskim i albanskim govorima, ali potvrdu njenoga kontituiranoga postojanja nalazimo u neprikosnovenoj leksici sandžačkih pisaca i općenito sandžačkobošnjačkoj književnosti kroz sve periode i oblike postojanja od srednjovjekovlja do postmodernizma.<br />
<br />
Potvrdu ove Jahićeve teze zaista nalazimo kod sandžačkobošnjačkih autora. Dovoljno je navesti nekolicinu starijih alhamijado književnika koji u svojim djelima apostrofiraju pripadnost bošnjačkoj naciji i decidno imenuju vlastiti jezik bosanskim, kakvi su, recimo, hafiz Salih Gašević, koji u Predgovoru Mevluda kaže:<blockquote>''<big>Kad se nađoh u Kolašinu kajmekamu</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Znahu da sam puno nasih i kelam</big>'' </blockquote><blockquote>''<big>Moliše me kolašinski prviši,</big>''</blockquote><blockquote>''<big>nama mevlud daj bosanski napiši.</big>''</blockquote>[[Arif Brkanić Sarajlija]], alim i alhamijado pjesnik s kraja XIX i početka XX vijeka, odrednicu imenovanja maternjeg jezika ugradit će u naslove djela: ''Terdžuman mevludski'' na jezik bosanski i ''Dinski nasihati'' na bosanskome jeziku, dok će njegov nešto mlađi savremenik [[Nazif Šušević|Nazif-ef. Šušević]] u ''Kasidi o smrti'', nastaloj u periodu međuraća, u stihovima prologa, kazati da mu je intencija napisati kasidu na bosanskome kao lektiru Bošnjacima.<blockquote>''<big>Pa zamolih Boga da mi pomogne</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Da ostavim ja hediju, ja od mene.</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Da napišem ja risalu bosanski</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Što je može svaki Bošnjak učiti.</big>''</blockquote><br /><br />
==Školska nastava u ruždijama na bosanskome jeziku==<br />
[[Arif Braknić Sarajlija]] i [[Nazif Šušević|Nazif-ef. Šušević]] bili su muderisi u novopazarskim medresama, ruždiji i drugim obrazovnim institucijama gdje se, pored orijentalnih jezika, izučavao i bosanski jezik, što otvara mogućnost da su njihovi moralnodidaktički spjevovi imali namjenu lektire, naročito ukoliko imamo u vidu da su u to vrijeme i drugi alhamijado tekstovi bili jako popularni, kako kod uleme, softi, polaznika ruždija i sibjan-mekteba tako i puka u kome se i danas može naići na pojedince koji znaju izrecitirati stihove ovih i mnogih drugig bošnjačkih alhamijado autora.<br />
<br />
Na taj zaključak dodatno upućuju podaci koji su se pojavili a tiču se prijevoda bosanskih salnama s osmanskoga jezika u kojima je pedantno bilježen i broj polaznika nastave na bosanskome jeziku u ruždijama. Kako piše [[Edina Solak]], u salnamama za 1867. godinu u pojedinim sandžačkim gradovima nastavu u ruždijama na bosanskome jeziku pohađalo je u 1207 učenika, i to Nikšiću 161, Sjenici 120, Novome Pazaru 760, Mitrovici 113, Trgovištu (Rožajama) dok je u cijelome Bosanskome vilajetu najmanje 37.205 polaznika ruždija imalo nastavu na bosanskome jeziku. Iz ovog broja izuzete su medrese, njih 11 na teritoriji Sandžaka, koliko ih bilježi [[Evlija Čelebi]] – pet u Novome Pazaru, tri u Prijepolju, dvije u Pljevljima i jedna u Bijelome Polju, te sibjan-mektebi i druge specijalizirane škole (Darul-Hadis, Darul-Kur’an, Darul-Mualimat, Ibtidaije i dr.) u kojima se također izučavao bosanski jezik kao nastavni predmet i cjelokupna nastava izvodila na bosanskome jeziku. Broj polaznika tih škola višestruko je veći od onih koji su pohađali ruždije.<br />
<br />
Takav vid obrazovanja u Sandžaku se, kao dio obavezne naobrazbe, zadržao do 1912. godine, dok će se u periodu od 1912. do 1945. godine sačuvati samo kroz medrese i sibjan-mektebe.<ref>Bosanski jezik u Sandžaku, Jahja Fehratović</ref><br />
<br />
==Literatura==<br />
<br />
[[Kategorija:Bosanski jezik]]<br />
<references /></div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Sand%C5%BEa%C4%8Dka_varijanta_bosanskoga_jezika&diff=8324Sandžačka varijanta bosanskoga jezika2024-01-28T10:34:00Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>'''Sandžački govori''' u XX vijeku doživljavali su istu sudbinu kao svi govori bosanskoga jezika čiji su dio – negaciju, degradaciju, asimilaciju i pokušaj zatiranja. Njihovo ponovno vraćanje u naučni diskurs u uskoj je vezi s definiranjem i utemeljenjem savremene bosnistike s početka devedesetih godina XX vijeka i traje do ovoga trenutka, s obzirom na još uvijek nedovoljnu posvećenost ovom problemu šire naučne i društvene zajednice i konstantne pokušaje njegova negiranja, naročito od strane srpskih nacionalistički usmjerenih lingvista. Iako su se tokom druge polovice XX vijeka ovim govorima bavili Danilo Barjakatervić, Asim Peco te djelimično Pavle Ivić i drugi, oni su isključivo ustrajavali na dijalektološkim opisima sandžačkih govora kao dijela srpskohrvatskoga ili kasnije srpskoga jezika.<br />
<br />
'''Sandžački govor''', kao regionalni dijalekt, čini posebno bogatstvo bosanskoga jezika. Ovo naročito zbog činjenice da je u njemu najbolje očuvan govor naših predaka, koji, prefinjen i prenošen iz generacije u generaciju, nosi patinu starine na sebi, ali i vrijednost jezičke zrelosti u sebi. U recenziji knjige ''Duša u leptiru'' akademik Džemaludin Latić je o tom govoru napisao: “To nije samo gorštački, to je prelijepi, prenježni svijet koji govori jednim od brojnih poddijalekata sandžačkog dijalekta bosanskog jezika.”<br />
<br />
'''Sandžački govor''', kao pet dijalekt bosanskoga jezika, sa svojim poddijalektima i njihovim specifičnim obilježjima, pripada jedinstvenom korpusu bosanskoga jezika uklapajući se u njegovu jedinstvenu normu i jedinstven standard. Kroz svoju višestoljetnu povijest naš bosanski jezik često je prolazio kroz teška razdoblja priznavanja i osporavanja od strane nedobronamjernih sila i zlih-očiju; naročito onih koji su ga iz asimilatorskih ili hegemonističkih pobuda htjeli omalovažavati, prešutjeti, a najčešće negirati. Čak su mu i neki poznati lingvisti u prošlosti, podliježući naučnim zabludama i predrasudama, pa i nacionalističkim pobudama, nastojali osporavati čak i njegov naziv - bosanski jezik. <br />
<br />
Medutim, sa nama i u nama bosanski jezik je opstojao baš kao što smo i mi opstajavali prolazeći kroz povijesne balkanske Scile i Haribde, kojima je naš Bošnjak uvijek, u mnogim nevaktima, uspijevao odoljeti. Naš bosanski jezik, kao temeljni izvor naše kulture i prepoznatljivo obilježje našeg identiteta, razvijao se u takvim, često vrlo nevoljnim, prilikama i svojim bogatstvom ostajao čuvar našeg identiteta, naše duhovnosti, naše bogate kulturne tradicije i baštine kakvu nemaju ni mnogo veći narodi koji su se razvijali u mnogo povoljnijim i sretnijim dunjalučkim prilikama. Zbog svih tih značajnih faktora, danas, u vrijeme tzv. tranzicije i vrijeme približavanja Evropi, kojoj se, kroz razvoj demokratije i poštovanje najviših etičkih i humanističkih vrijednosti, težimo priključiti, mi sa najvećom pažnjom moramo njegovati i izučavati svoj jezik slijedeći najsavremenije domete lingvistike kao nauke o jeziku i drugih naučnih disciplina koje se bave jezikom. Za tako postavljeni cilj neophodno nam je posebno istraživanje sandžačkoga dijalekta bosanskog jezika, šire angažiranje naših naučnih i kulturnih institucija koje bi uz adekvatnu materijalnu potporu koordinirano radile na njegovom ostvarivanju. Ne smijemo zatvarati oči pred ¢injenicom da smo u pola stoljeća komunističke zablude kroz ideološku zaslijepljenost, ateizam i druge, po nas naročito nepovoljne prilike, u pogledu brige o našem maternjem jeziku podlijegali različitim negativnim uticajima. <br />
<br />
==Peti dijalekt bosanskoga jezika==<br />
Sandžački govori kao dio bosanskog jezika prvi put tretiraju se u Gramatici bosanskoga jezika autora Jahića, Halilovića i Palića, gdje su u uvodnome dijelu predstavljeni kao zaseban, peti dijalekt bosanskoga jezika u koje je Jahić dao sažet opis ovog dijalekta, karakterizirajući ga neprenesenom staroštokavskom akcentuacijom sa sačuvanim predakcenatskim dužinama, starijim oblicima deklinacije, miješanim ijekavsko-ekavskim refleksom jata, živom upotrebom aorista i imperfekta i infinitiva bez krajnjeg i, te dijeleći ga na pet poddijalekata: sjevero-istočni (novopazarski), gornjopolimski (plavsko-gusinjski), srednjopolimski (bjelopoljsko-rožajski), donjopolimski (prijepoljsko-pljevaljski) i mrkovićki (barski). Isti autor docnije produbljuje teorijske postavke i već na simpoziju Historijski i kulturološki procesi u Sandžaku / Staroj Raškoj u Prijepolju 2010. godine u referatu “Jezički identitet Bošnjaka u Sandžaku” ponavlja i detaljnije obrazlaže tezu o dvovarijantnosti bosanskoga jezika, napisanu 1999. godine u Trilogiji o bosanskome jeziku, prema kojoj bi bosanski jezik imao zapadnu ili bosansku varijantu i istočnu ili sandžačku varijantu.<br />
<br />
Istočnoj varijanti, pored sandžačkih govora, pripadali bi i govori istočne Bosne, odnosno istočnobosanski dijalekt. Jahić zapaža da su sva dosadašnja istraživanja sandžačkih govora jednostrana, površna i netačna, bazirana na cvijićevskoj romantičarskoj etnološkoj školi te da su zanemarivala dijahronijski razvoj ovih govora, naročito njihovu srednjovjekovnu onomastičnu supstratnu osnovicu i leksičku jezgru u osmanskome periodu, odnosno predvukovsko-ilirske jezičke reforme, koristeći se zamjenom teza centra i periferije. Prema Jahiću (2010), istočna ili sandžačka varijanta bosanskoga jezika još uvijek nije dovoljno istražena, naročito ne njeni odnosi sa susjednim srpskim, crnogorskim i albanskim govorima, ali potvrdu njenoga kontituiranoga postojanja nalazimo u neprikosnovenoj leksici sandžačkih pisaca i općenito sandžačkobošnjačkoj književnosti kroz sve periode i oblike postojanja od srednjovjekovlja do postmodernizma.<br />
<br />
Potvrdu ove Jahićeve teze zaista nalazimo kod sandžačkobošnjačkih autora. Dovoljno je navesti nekolicinu starijih alhamijado književnika koji u svojim djelima apostrofiraju pripadnost bošnjačkoj naciji i decidno imenuju vlastiti jezik bosanskim, kakvi su, recimo, hafiz Salih Gašević, koji u Predgovoru Mevluda kaže:<blockquote>''<big>Kad se nađoh u Kolašinu kajmekamu</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Znahu da sam puno nasih i kelam</big>'' </blockquote><blockquote>''<big>Moliše me kolašinski prviši,</big>''</blockquote><blockquote>''<big>nama mevlud daj bosanski napiši.</big>''</blockquote>[[Arif Brkanić Sarajlija]], alim i alhamijado pjesnik s kraja XIX i početka XX vijeka, odrednicu imenovanja maternjeg jezika ugradit će u naslove djela: ''Terdžuman mevludski'' na jezik bosanski i ''Dinski nasihati'' na bosanskome jeziku, dok će njegov nešto mlađi savremenik [[Nazif Šušević|Nazif-ef. Šušević]] u ''Kasidi o smrti'', nastaloj u periodu međuraća, u stihovima prologa, kazati da mu je intencija napisati kasidu na bosanskome kao lektiru Bošnjacima.<blockquote>''<big>Pa zamolih Boga da mi pomogne</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Da ostavim ja hediju, ja od mene.</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Da napišem ja risalu bosanski</big>''</blockquote><blockquote>''<big>Što je može svaki Bošnjak učiti.</big>''</blockquote><br /><br />
==Školska nastava u ruždijama na bosanskome jeziku==<br />
[[Arif Braknić Sarajlija]] i [[Nazif Šušević|Nazif-ef. Šušević]] bili su muderisi u novopazarskim medresama, ruždiji i drugim obrazovnim institucijama gdje se, pored orijentalnih jezika, izučavao i bosanski jezik, što otvara mogućnost da su njihovi moralnodidaktički spjevovi imali namjenu lektire, naročito ukoliko imamo u vidu da su u to vrijeme i drugi alhamijado tekstovi bili jako popularni, kako kod uleme, softi, polaznika ruždija i sibjan-mekteba tako i puka u kome se i danas može naići na pojedince koji znaju izrecitirati stihove ovih i mnogih drugig bošnjačkih alhamijado autora.<br />
<br />
Na taj zaključak dodatno upućuju podaci koji su se pojavili a tiču se prijevoda bosanskih salnama s osmanskoga jezika u kojima je pedantno bilježen i broj polaznika nastave na bosanskome jeziku u ruždijama. Kako piše [[Edina Solak]], u salnamama za 1867. godinu u pojedinim sandžačkim gradovima nastavu u ruždijama na bosanskome jeziku pohađalo je u 1207 učenika, i to Nikšiću 161, Sjenici 120, Novome Pazaru 760, Mitrovici 113, Trgovištu (Rožajama) dok je u cijelome Bosanskome vilajetu najmanje 37.205 polaznika ruždija imalo nastavu na bosanskome jeziku. Iz ovog broja izuzete su medrese, njih 11 na teritoriji Sandžaka, koliko ih bilježi [[Evlija Čelebi]] – pet u Novome Pazaru, tri u Prijepolju, dvije u Pljevljima i jedna u Bijelome Polju, te sibjan-mektebi i druge specijalizirane škole (Darul-Hadis, Darul-Kur’an, Darul-Mualimat, Ibtidaije i dr.) u kojima se također izučavao bosanski jezik kao nastavni predmet i cjelokupna nastava izvodila na bosanskome jeziku. Broj polaznika tih škola višestruko je veći od onih koji su pohađali ruždije.<br />
<br />
Takav vid obrazovanja u Sandžaku se, kao dio obavezne naobrazbe, zadržao do 1912. godine, dok će se u periodu od 1912. do 1945. godine sačuvati samo kroz medrese i sibjan-mektebe.<ref>Bosanski jezik u Sandžaku, Jahja Fehratović</ref><br />
<br />
==Literatura==<br />
<br />
[[Kategorija:Bosanski jezik]]<br />
<references /></div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=15_februar&diff=832315 februar2023-12-26T15:58:31Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1970]] - Rođen [[Muamer Zukorlić]], muftija sandžački, političar, književnik, akademik.<br />
*[[1993]] - U [[Pljevlja|Pljevljima]], [[Sandžak]], grupa bošnjaka kidnapovana i odvedena u zatvor u Čajniče, Bosna i Hercegovina.<br />
*[[1996]] - Vlada Bosne i Hercegovine saopštila da je u ratu, od 1992. do 1995. - nestalo oko 30.000 ljudi, od kojih preko 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Gradska_(Jusufa)_d%C5%BEamija&diff=8322Gradska (Jusufa) džamija2023-12-20T19:18:21Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{Infobox_dzamije<br />
| dzamija = Gradska (Jusufa) džamija<br />
<br />
<br />
| vakif = Nema podataka ko je podigao<br />
<br />
<br />
| godinagradnje = 1741. godine<br />
<br />
<br />
| godinaobnove = 2001. godine<br />
<br />
<br />
| tip = Džamija sa četvorovodnim krovom<br />
<br />
<br />
| objekti = Gasulhana, abdesthana, mezaristan, kancelarije IZ-e, mekteb-ske učionice, dva stana za imame<br />
<br />
<br />
| rad = Džamija je aktivna na svih pet namaza<br />
<br />
<br />
<br />
| slika = Gradska (Jusufa) džamija.jpg<br />
<br />
}}<br />
[[Kategorija:Bjelopoljske džamije]]<br />
<br />
Najpoznatija džamija u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] je '''Gradska (Jusufova) džamija'''. Prvobitno je ova džamija bila sagrađena u selu [[Jabučno]]. Odatle je 1741. godine u djelovima, na rukama, prenešena i napravljena u sadašnjem obliku. Detaljno je rekonstruisana u više navrata. <mapframe latitude="43.033435" longitude="19.742925" zoom="16" width="400" height="300" align="right"><br />
{<br />
"type": "FeatureCollection",<br />
"features": [<br />
{<br />
"type": "Feature",<br />
"properties": {},<br />
"geometry": {<br />
"type": "Point",<br />
"coordinates": [<br />
19.74288493394852,<br />
43.03338807373944<br />
]<br />
}<br />
}<br />
]<br />
}<br />
</mapframe>Munare je od tvrdog materijala kao i sama džamija. Kvalitetno je obrađena i dobro opremljena. U haremu džamije se nalazi i nekoliko mezara, među kojima prednjači mezar imama Mustafe Gušmirovića, pa je neki po njemu zovu '''Gušmirska džamija'''. Pošto se Gornja Mahala u jednom vremenu nazivala Jusufovim džematom, džamija se takođe zvala '''Jusufovom džamijom'''. <ref>Bošnjačka bratstva u bjelopoljskom kraju, Dizdarević 2002.</ref> <br />
<br />
U haremu ove džamije nalaze se kancelarije islamske zajednice, mektebske učionice, abdesthana i stanovi za imame. Džamija je imala svoje vakufe: njiva u Bijelom Polju, mekteb i tri groblja sa godišnjim prihodima.<ref> Š. Rastoder, O vakufima u Crnoj Gori s kraja XIX i prve polovine XX vijeka, Ibidem, 49.</ref> Posljednja restauracija je izvršena oktobra 2001. god., tj. mjeseca Šabana 1422. hidžretske godine.<br />
<br />
==Literatura==<br />
<references /></div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=27_april&diff=832127 april2023-04-28T17:50:57Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1909]] - Grupa "Mladi Turci" oborila sa vlasti turskog sultana [[Abdul Hamid (sultan)|Abdul Hamida]].<br />
*[[1910]] - Rođen [[Šukrija Pandžo]], bošnjački književnik.<br />
*[[1947]] - Rođen [[Irfan Horozović]], bošnjački književnik.<br />
*[[1999]] - Srpske vojne i policijske snage u selu Meja na jugu [[Kosovo|Kosova]], u blizini Đakovice pogubile 376 Albanaca, uglavnom muškaraca u dobi od 14 do 60 godina. [[Valon Rexha]] je imao samo devet godina kada je svjedočio jednom od najstrašnijih masakra koje su počinile srpske snage na Kosovu u selu Meje.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Kurga%C5%A1&diff=8312Kurgaš2023-01-14T15:04:21Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>==Porijeklo==<br />
Kurgaši dolaze iz Plava, od pretka koji je bio osmanski oficir zadužen za poštu (tatarima su ih nazivale [[Osmanlije]]). Raselili su se zbog ubistva u tri pravca, prema [[Kosovo|Kosovu]], [[Prizren]] (uzeli majčino prezime Bajramović), u [[Korita]] - [[Donje Ličine]] i u [[Dubrave]]. Za Zeku, sina Kurdovog, koji je živio u prvoj polovini 19. vijeka u Dubravama, Bijelo Polje<ref>STANOVNIŠTVO KADILUKA BIHOR I TRGOVIŠTE U OSMANSKIM POPISIMA IZ 1830/31. GODINE (muslimanski i romski mješoviti defter), Admir Adrović</ref>, govorilo se u familiji da je “imao preko stotinu galja” – željelo se istaći koliko je stoke imao. Prilikom naseljavanja kupili su zemlju, tako da nisu stupali u čivčijski odnos.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref> Na osnovu popisa iz 1830/1831, u Dubravama su živjeli samo Kurgaši.<br />
<br />
Takođe se prenosi u crnogorskoj literaturi da su Kurgaši porijeklom iz Stare Crne Gore (Njeguši). Navodno je jedan dio Kurgaša u Plav došao početkom 18. vijeka u vrijeme tzv. istrage poturica, nakon toga u Bijelo Polje. Takođe, smatra se da su Kurgaši u Kukuljama (Dubrave) starosjedioci. Kod Nikole Petrovića bilo Kurgaša koji su bili kraljevi perjanici. <ref>J. Medojević, Stanovništvo i naselja bjelopoljskog kraja, 297</ref><br />
<br />
==Srodstvo==<br />
Kurgašima su bliski svi iz roda Nikšića Rovčana. Od bošnjačkih porodica genetski po muškoj liniji najbliže su porodice [[Šurković]] iz [[Konjic|Konjica]], zatim [[Ferizović]] iz [[Nikšić|Nikšića]] i [[Hamidović]] iz [[Krće|Krća]] kod [[Sjenica|Sjenice]], te [[Vejsilović|Vejsilovići]] i [[Tahirović|Tahirovići]].<br />
<br />
Pripadaju haplogrupi [[Y52621]].<ref>https://www.bosnjackidnk.com</ref><br />
<br />
==Etimologija==<br />
Kurgaš je starootomanska riječ za olovo, metak (kurğaş / kurğaşun / kurşun). Danas se koristi u svim drugim turkijskim jezicima (baškirski, tatarski itd.), osim modernog Turskog gdje se za istu koristi riječ kurşun (skr. kurğaşun).<br />
<br />
Neki drugi smatraju da etimologija prezimena dolazi iz dvije riječi:<br />
<br />
*Kur - staroslovenska riječ za pijetla, i<br />
*Gaš - pripadnik plemena Gaš<br />
<br />
==Poznate ličnosti==<br />
<br />
*[[Zeka sin Kurdov Kurgaš]] - Rodonačelnik Kurgaša iz Dubrava (po popisu iz 1830/31)<br />
*[[Arslan Kurgaš]] - Sandžački komita.<br />
<br />
==Literatura==<br />
<references /><br />
<br />
[[Kategorija: Bošnjačka prezimena]]<br />
[[Kategorija: Muslimanska prezimena]]<br />
[[Kategorija: Sandžačka prezimena]]</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Kurga%C5%A1&diff=8311Kurgaš2023-01-14T13:31:02Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>==Porijeklo==<br />
Kurgaši dolaze iz Plava, od pretka koji je bio osmanski oficir zadužen za poštu (tatarima su ih nazivale [[Osmanlije]]). Raselili su se zbog ubistva u tri pravca, prema [[Kosovo|Kosovu]], [[Prizren]] (uzeli majčino prezime Bajramović), u [[Korita]] - [[Donje Ličine]] i u [[Dubrave]]. Za Zeku, sina Kurdovog, koji je živio u prvoj polovini 19. vijeka u Dubravama, Bijelo Polje<ref>STANOVNIŠTVO KADILUKA BIHOR I TRGOVIŠTE U OSMANSKIM POPISIMA IZ 1830/31. GODINE (muslimanski i romski mješoviti defter), Admir Adrović</ref>, govorilo se u familiji da je “imao preko stotinu galja” – željelo se istaći koliko je stoke imao. Prilikom naseljavanja kupili su zemlju, tako da nisu stupali u čivčijski odnos.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref> Na osnovu popisa iz 1830/1831, u Dubravama su živjeli samo Kurgaši.<br />
<br />
Takođe se prenosi u crnogorskoj literaturi da su Kurgaši porijeklom iz Stare Crne Gore (Njeguši). Navodno je jedan dio Kurgaša u Plav došao početkom 18. vijeka u vrijeme tzv. istrage poturica, nakon toga u Bijelo Polje. Takođe, smatra se da su Kurgaši u Kukuljama (Dubrave) starosjedioci. Kod Nikole Petrovića bilo Kurgaša koji su bili kraljevi perjanici. <ref>J. Medojević, Stanovništvo i naselja bjelopoljskog kraja, 297</ref><br />
<br />
==Srodstvo==<br />
Kurgašima su bliski svi iz roda Nikšića Rovčana. Od bošnjačkih porodica genetski po muškoj liniji najbliže su porodice [[Šurković]] iz [[Konjic|Konjica]], zatim [[Ferizović]] iz [[Nikšić|Nikšića]] i [[Hamidović]] iz [[Krće|Krća]] kod [[Sjenica|Sjenice]], te [[Vejsilović|Vejsilovići]] i [[Tahirović|Tahirovići]].<br />
<br />
Pripadaju haplogrupi [[Y52621]].<ref>https://www.bosnjackidnk.com</ref><br />
<br />
==Etimologija==<br />
Kurgaš je starootomanska riječ za olovo, metak (kurğaş / kurğaşun / kurşun). Danas se koristi u svim drugim turkijskim jezicima (baškirski, tatarski itd.), osim modernog Turskog gdje se za istu koristi riječ kurşun (skr. kurğaşun).<br />
<br />
Neki drugi smatraju da etimologija prezimena dolazi iz dvije riječi:<br />
<br />
*Kur - staroslovenska riječ za pijetla, i<br />
*Gaš - pripadnik plemena Gaš<br />
<br />
==Poznate ličnosti==<br />
<br />
*[[Mehmed Kurgaš]] - Rodonačelnik Kurgaša iz Dubrava.<br />
*[[Arslan Kurgaš]] - Sandžački komita.<br />
<br />
==Literatura==<br />
<references /><br />
<br />
[[Kategorija: Bošnjačka prezimena]]<br />
[[Kategorija: Muslimanska prezimena]]<br />
[[Kategorija: Sandžačka prezimena]]</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Kurga%C5%A1&diff=8310Kurgaš2023-01-08T17:35:23Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>==Porijeklo==<br />
Kurgaši dolaze iz Plava, od pretka koji je bio osmanski oficir zadužen za poštu (tatarima su ih nazivale [[Osmanlije]]). Raselili su se zbog ubistva u tri pravca, prema [[Kosovo|Kosovu]], [[Prizren]] (uzeli majčino prezime Bajramović), u [[Korita]] - [[Donje Ličine]] i u [[Dubrave]]. Za prapretka Zeku se govori da je “imao preko stotinu galja” – željelo se istaći koliko je stoke imao. Prilikom naseljavanja kupili su zemlju, tako da nisu stupali u čivčijski odnos.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref><br />
<br />
Takođe se prenosi u crnogorskoj literaturi da su Kurgaši porijeklom iz Stare Crne Gore (Njeguši). Navodno je jedan dio Kurgaša u Plav došao početkom 18. vijeka u vrijeme tzv. istrage poturica, nakon toga u Bijelo Polje. Takođe, smatra se da su Kurgaši u Kukuljama (Dubrave) starosjedioci. Kod Nikole Petrovića bilo Kurgaša koji su bili kraljevi perjanici. <ref>J. Medojević, Stanovništvo i naselja bjelopoljskog kraja, 297</ref><br />
<br />
==Srodstvo==<br />
Kurgašima su bliski svi iz roda Nikšića Rovčana. Od bošnjačkih porodica genetski po muškoj liniji najbliže su porodice [[Šurković]] iz [[Konjic|Konjica]], zatim [[Ferizović]] iz [[Nikšić|Nikšića]] i [[Hamidović]] iz [[Krće|Krća]] kod [[Sjenica|Sjenice]], [[Vejsilović|Vejsilovići]] i [[Tahirović|Tahirovići]].<br />
<br />
Pripadaju haplogrupi [[Y52621]].<ref>https://www.bosnjackidnk.com</ref><br />
<br />
==Etimologija==<br />
Kurgaš je starootomanska riječ za olovo ili metak (kurğaş / kurğaşun / kurşun). Danas se koristi u svim drugim turkijskim jezicima (baškirski, tatarski itd.), osim modernog Turskog gdje se za istu stvar koristi riječ kurşun, skraćeno od kurğaşun.<br />
<br />
Drugi smatraju da etimologija prezimena dolazi iz dvije riječi:<br />
<br />
*Kur - staroslovenska riječ za pijetla, i<br />
*Gaš - pripadnik plemena Gaš<br />
<br />
==Poznate ličnosti==<br />
<br />
*[[Mehmed Kurgaš]] - Rodonačelnik Kurgaša iz Dubrava.<br />
*[[Arslan Kurgaš]] - Sandžački komita.<br />
*[[Zeka Kurgaš]] - Prapredak.<br />
<br />
==Literatura==<br />
<references /><br />
<br />
[[Kategorija: Bošnjačka prezimena]]<br />
[[Kategorija: Muslimanska prezimena]]<br />
[[Kategorija: Sandžačka prezimena]]</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Po%C4%8Detna_strana&diff=8308Početna strana2022-12-25T13:20:28Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{DISPLAYTITLE:<span style="position: absolute; clip: rect(1px 1px 1px 1px); clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);">{{FULLPAGENAME}}</span>}}<br />
__NOTOC__<br />
<div id="mp-topbanner" style="clear:both; position:relative; box-sizing:border-box; width:100%; margin:1.2em 0 6px; border:1px solid #ddd; background-color:#f9f9f9; color:#000; white-space:nowrap;"><br />
<div style="margin:0.4em; width:22em; text-align:center;"><br />
<div style="font-size:162%; padding:.1em; margin-right:1.2em;">Dobrodošli na [[Sandžak Wiki:O Sandžakpedija|Sandžakpediju]],</div><br />
<div style="font-size:95%;">Prva slobodna Sandžačka enciklopedija</br> koju [[Upoznavanje sa Sandžakpedijom|svako može uređivati]].<br />
</div><br />
<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] stranica na bosanskom jeziku.</div><br />
</div><br />
<div class="nomobile"><br />
<ul style="position:absolute; right:-1em; top:50%; margin-top:-2.4em; width:38%; min-width:25em; font-size:95%;"><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:0;">[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:1.6em;">[[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:3.2em;">[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:0;">[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:1.6em;">'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:3.2em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:0;">[[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:1.6em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<div style="position:absolute; margin-top:-6.0em; margin-left:8em;"> [[Datoteka:Sandžakpedia_logo.png | 80px]] </div><br />
<ul style="position-relative; margin-left:2.3em; top:50%; margin-top:7.0em; width:38%; font-size:95%;"><br />
<li>[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:15.1em;"> [[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:17.3em;"> [[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li>'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:19.6em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:21.9em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</ul><br />
</div><br />
</div><br />
<div style="margin-top:1em;"><br />
<br><br />
<div align="center"><br />
<inputbox><br />
type=search2<br />
width=100<br />
break=no<br />
buttonlabel=Pretraga<br />
</inputbox></div><br />
<br><br />
</div><br />
<div class="nomobile" style="width:100%; margin-bottom: -1000px; padding-bottom: 1000px; "><br />
<div id="lijevi" style="width:49%; height:100%; display: inline-block; float:left; padding-right:0.1em; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sjajni članci</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/kultura-i-umjetnost/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<div id="desni" style="width:50%; display: height:100%; inline-block; float:right; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_3" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_4" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_5" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_6" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sjajni članci</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/kultura-i-umjetnost/feed/</rss></div><br />
|}<br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_7" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_8" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<!-- Nasumično izabranja fotografija --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #afa3bf; padding:0; background:#faf5ff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_9" style="clear:both; margin:0.5em; background:#ddcef2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Odabrana fotografija</h2><br />
<randomimage float="center"> </randomimage><br />
|}<br />
{{#seo:|title=Sandžakpedija}}<br />
{{#seo:|description=Slobodna bošnjačka i sandžačka enciklopedija}}<br />
{{#seo:|keywords=enciklopedija, rečnik, rječnik, vokabular, strani izrazi, frazeološki rječnik, sandžak, sandžakpedia, sandžakpedija}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_30_august&diff=8301Zanimljivost 30 august2022-08-30T18:02:44Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da ruska revolucionarka i borac za prava žena Aleksandra Mihajlovna Kolontaj (1872–1952) prva je žena ambasador u savremenoj istoriji: od 1923. u Norveškoj, kasnije u Meksiku i Švedskoj.<br />
*... da dismorfofobija je strah od izobličavanja sopstvene pojave.<br />
*... da kad igra na vrhovima prstiju, balerina potroši istu količinu energije kao drvosječa.<br />
*... da žice na starom japanskom muzičkom instrumentu koji se zove koto napravljene su od svile.<br />
*... da u Islamu onaj koji zbrine (siromašnu) udovicu i siromaha je kao mudžahid (borac) na Allahovom (Božijem) putu.<br />
*... da čovjek u prosjeku dnevno izgubi oko 200 dlaka.<br />
*... da zahvaljujući treptanju, budan čovjek dnevno provede oko pola sata zatvorenih očiju.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=14_april&diff=830014 april2022-04-14T18:36:30Z<p>Sila: Nova stranica: * 2022 - Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru naložilo ekshumaciju tijela Muamera Zukorlića, u sklopu istrage o utvrđivanju uzroka njegove smrti. Sin muftije Usame...</p>
<hr />
<div>* [[2022]] - Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru naložilo ekshumaciju tijela [[Muamera Zukorlića]], u sklopu istrage o utvrđivanju uzroka njegove smrti. Sin muftije [[Usame Zukorlić]] u obraćanju javnosti izjavio je da je jedna laboratorija utvrdila da postoji visoka verovatnoća da je Muamer otrovan teškim metalima, a druga laboratorija da je otrovan hranom. Bivši sandžački muftija preminuo je iznenada 6. novembra 2021, u 51. godini.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_08_april&diff=8299Zanimljivost 08 april2022-04-08T20:36:54Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da zlato je otkriveno na svakom kontinentu naše planete.<br />
*... da najviše osvojenih titula u NBA ligi ima košarkaški klub Boston seltiksi (17) iz Bostona (SAD).<br />
*... da "Zlatni globus" je američka filmska nagrada, osnovana 1943. godine, koju dodjeljuje udruženje novinara koji pišu za novine izvan SAD.<br />
*... da prva nuklearna elektrana na svijetu osnovana je 1954. godine u sovjetskom gradu Obninsku.<br />
*... da oko sedamdeset odsto područja Švajcarske pokriveno je planinama.<br />
*... da Muhamed a.s. je napustio Meku i otputovao u Medinu 622. godine. Ovaj događaj se naziva Hidžra. Hidžra je označila početnu tačku muslimanskog kalendara i godine se računaju od ovog događaja.<br />
*... da francuski ljekar i prorok Nostradamus (1503–1566) bio je uspješan trgovac žitom.<br />
*... da najmanje naseljeno ostrvo u Jadranskom moru je Krapanj, u Hrvatskoj, na kome danas živi oko dvjesta stanovnika.<br />
*... da poznati romanopisac Borislav Pekić (1930–1992) pisao je i radio-drame koje su emitovane u Kelnu i Štutgartu, a od 27 drama štampanih u Srbiji, njih 17 imalo je premijeru u Njemačkoj.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=09_juni&diff=829809 juni2022-04-02T10:49:25Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1462]] - Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]], uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao je plaćanje džizje osmanskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina (Matyias Corvin). Osmanlije su naredne godine 1463. osvojili Bosnu i pogubili kralja Stjepana.<br />
*[[1978]] - Preselio na ahiret [[Mehmed Coković|Mehmed ef. Coković]], taslidžanski (pljevaljski) alim, imam, hatib mualim, profesor vjeronauke u pljevaljskoj gimnaziji. Govorio je pored bosanskog: arapski, turski, persijski i služio se francuskim jezikom.<br />
*[[1994]] - Preselio na ahiret jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualca XX vijeka [[Muhsin Rizvić]] (1930-1994).<br />
*[[1998]] - Kongres [[Stranka demokratske akcije Sandžaka|Stranke demokratske akcije Sandžaka]] ponovo bira [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]] za svog predsjednika apsolutnom većinom glasova na tajnom glasanju u Novom Pazaru. U saopćenju kongresa stranke naglašava se da stranka osuđuje ''represivnu politiku državnih vlasti prema civilnom stanovništvu na [[Kosovo|Kosovu]] i poziva međunarodnu zajednicu da zaustavi nasilje i poduzme mjere u [[Sandžak|Sandžaku]]''. <ref>BBC</ref><br />
*[[1999]] - Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa [[Kosovo|Kosova]].<br />
*[[2011]] - Na [[IUNP]] u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] održana je Osnivačka skupština [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] i time ostvaren vijekovni san Bošnjaka da imaju svoju autentičnu instituciju koja će štititi i afirmirati njihove nacionalne interese. Za prvog predsjednika izabran je prof. dr. [[Ferid Muhić]].<br />
*[[2011]] - Utemeljena [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]] – BANU.<br />
<references /></div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=15_mart&diff=829715 mart2022-04-02T10:48:29Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1536]] - Preselio na ahiret [[Ibrahim-paša Paržanin]], veliki vezir Osmanskog Carstva.<br />
*[[1877]] - Rođen [[Mehmed Coković|Mehmed ef. Coković]], taslidžanski (pljevaljski) alim, imam, hatib mualim, profesor vjeronauke u pljevaljskoj gimnaziji. Govorio je pored bosanskog: arapski, turski, persijski i služio se francuskim jezikom.<br />
*[[1903]] - Rođen [[Šaban Hodžić|Šaban ef. Hodžić]], profesor i orijentalista.<br />
*[[1933]] - Rođen [[Hilmija Ćatović|Dr. Hilmija Ćatović]], bošnjački akademski slikar.<br />
*[[1953]] - Rođen [[Šefket Krcić|Prof. Dr. Šefket Krcić]] u Plavu ([[Sandžak]]), doktor filozofije i književne estetike. Urednik više filozofskih, znanstvenih i književnih časopisa. Autor [[Enciklopedija Bošnjačke Kulture Sandžaka|Enciklopedije Bošnjačke Kulture Sandžaka]].<br />
*[[1965]] - Rođen [[Nezim Halilović Muderis]], imam, hatib, političar, komandant 4. Muslimanske slavne brigade, pukovnik u penziji, i dobitnik ratnih priznanja [[Zlatni Ljiljan]] i [[Grb sa Zlatnim mačevima]].<br />
*[[1972]] - Preselio na ahiret [[Ahmed Muradbegović]], bošnjački književnik, dramaturg, novelist, pjesnik i pisac pozorišnih djela i pripovjedaka sa bošnjačkom tematikom.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Sitenotice&diff=8296MediaWiki:Sitenotice2022-04-02T07:17:17Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{Obavještenje<br />
|tip = obavještenje<br />
|tekst = Ramazan mubarek olsun 🌙 [https://magazin.sandzak.com/vaktija Vaktija »]<br />
|ističe = April 11, 2022 00:01<br />
}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Sitenotice&diff=8295MediaWiki:Sitenotice2022-04-01T17:43:49Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{Obavještenje<br />
|tip = obavještenje<br />
|tekst = Ramazan mubarek olsun 🌙<br />
|ističe = April 11, 2022 00:01<br />
}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Sitenotice&diff=8294MediaWiki:Sitenotice2022-04-01T17:30:54Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{Obavještenje<br />
|tip = obavještenje<br />
|tekst = Ramazan mubarek olsun<br />
|ističe = April 11, 2022 00:01<br />
}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=MediaWiki:Sitenotice&diff=8293MediaWiki:Sitenotice2022-04-01T17:27:27Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{Obavještenje<br />
|tip = takmičenje<br />
|tekst = Ramazan mubarek olsun<br />
|ističe = April 11, 2022 00:01<br />
}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=16_mart&diff=829016 mart2022-03-17T06:29:06Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1930]] - Rođen [[Izet Sarajlić]], poznat kao Kiko, bošnjački istoričar filozofije, publicista, prevodilac i pjesnik. Objavio je preko 30 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 stranih jezika.<br />
*[[2022]] - Preselio na ahiret [[Fikret Karčić|dr Fikret Karčić]], profesor komparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Međunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD), te je bio predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice. Bio je urednik Glasnika i dugogodišnji kolumnista IIN Preporod.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_28_februar&diff=8289Zanimljivost 28 februar2022-02-28T04:55:10Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da kada pingvini biraju na koje parče leda će da skoče, uvijek izaberu ono koje plovi prema obali.<br />
*... da roman "Doživljaji Toma Sojera", Marka Tvena (1835–1910) prva je knjiga napisana na pisaćoj mašini.<br />
*... da Bajkalsko jezero, najdublje na svijetu (1.642 m), dobilo je ime od tatarskog bai-kul - ''bogato jezero.''<br />
*... da prosječan čovek tokom života proizvede toliko pljuvačke da bi njom mogla da se napune dva bazena uobičajene veličine.<br />
*... da ljudi skoro trećinu života provedu u krevetu.<br />
*... da Merjem (Marija), majka Isaova a.s. (Isusova), istaknuta je figura u islamu i jedina je žena koja se poimence spominje u Kur'anu. Merjem (Marija) se više puta spominje u Kur'anu nego u cijelom Novom zavjetu, i više biografskih podataka o njoj sadrži Kur'an nego Novi zavjet.<br />
*... da gotovo desetina naše planete stalno je pod ledom.<br />
*... da citat „piši kao što govoriš, a čitaj kako je napisano” Vuk Karadžić (1787–1864) preuzeo je od njemačkog gramatičara i filologa Johana Kristofa Adelunga (1732–1806).<br />
*... da svakih pet sekundi od gladi u svijetu umre jedno dijete mlađe od deset godina.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Po%C4%8Detna_strana&diff=8288Početna strana2022-02-13T11:46:56Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{DISPLAYTITLE:<span style="position: absolute; clip: rect(1px 1px 1px 1px); clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);">{{FULLPAGENAME}}</span>}}<br />
__NOTOC__<br />
<div id="mp-topbanner" style="clear:both; position:relative; box-sizing:border-box; width:100%; margin:1.2em 0 6px; border:1px solid #ddd; background-color:#f9f9f9; color:#000; white-space:nowrap;"><br />
<div style="margin:0.4em; width:22em; text-align:center;"><br />
<div style="font-size:162%; padding:.1em; margin-right:1.2em;">Dobrodošli na [[Sandžak Wiki:O Sandžakpedija|Sandžakpediju]],</div><br />
<div style="font-size:95%;">Prva slobodna Sandžačka enciklopedija</br> koju [[Upoznavanje sa Sandžakpedijom|svako može uređivati]].<br />
</div><br />
<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] stranica na bosanskom jeziku.</div><br />
</div><br />
<div class="nomobile"><br />
<ul style="position:absolute; right:-1em; top:50%; margin-top:-2.4em; width:38%; min-width:25em; font-size:95%;"><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:0;">[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:1.6em;">[[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:3.2em;">[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:0;">[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:1.6em;">'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:3.2em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:0;">[[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:1.6em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<div style="position:absolute; margin-top:-6.0em; margin-left:8em;"> [[Datoteka:Sandžakpedia_logo.png | 80px]] </div><br />
<ul style="position-relative; margin-left:2.3em; top:50%; margin-top:7.0em; width:38%; font-size:95%;"><br />
<li>[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:15.1em;"> [[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:17.3em;"> [[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li>'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:19.6em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:21.9em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</ul><br />
</div><br />
</div><br />
<div style="margin-top:1em;"><br />
<br><br />
<div align="center"><br />
<inputbox><br />
type=search2<br />
width=100<br />
break=no<br />
buttonlabel=Pretraga<br />
</inputbox></div><br />
<br><br />
</div><br />
<div class="nomobile" style="width:100%; margin-bottom: -1000px; padding-bottom: 1000px; "><br />
<div id="lijevi" style="width:49%; height:100%; display: inline-block; float:left; padding-right:0.1em; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sjajni članci</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/kultura-i-umjetnost/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<div id="desni" style="width:50%; display: height:100%; inline-block; float:right; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_3" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_4" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_5" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_6" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sjajni članci</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/kultura-i-umjetnost/feed/</rss></div><br />
|}<br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_7" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_8" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<!-- Nasumično izabranja fotografija --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #afa3bf; padding:0; background:#faf5ff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_9" style="clear:both; margin:0.5em; background:#ddcef2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Fotografija iz Sandžaka</h2><br />
<randomimage float="center"> </randomimage><br />
|}<br />
{{#seo:|title=Sandžakpedija}}<br />
{{#seo:|description=Slobodna bošnjačka i sandžačka enciklopedija}}<br />
{{#seo:|keywords=enciklopedija, rečnik, rječnik, vokabular, strani izrazi, frazeološki rječnik, sandžak, sandžakpedia, sandžakpedija}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Po%C4%8Detna_strana&diff=8258Početna strana2022-02-03T04:04:50Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{DISPLAYTITLE:<span style="position: absolute; clip: rect(1px 1px 1px 1px); clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);">{{FULLPAGENAME}}</span>}}<br />
__NOTOC__<br />
<div id="mp-topbanner" style="clear:both; position:relative; box-sizing:border-box; width:100%; margin:1.2em 0 6px; border:1px solid #ddd; background-color:#f9f9f9; color:#000; white-space:nowrap;"><br />
<div style="margin:0.4em; width:22em; text-align:center;"><br />
<div style="font-size:162%; padding:.1em; margin-right:1.2em;">Dobrodošli na [[Sandžak Wiki:O Sandžakpedija|Sandžakpediju]],</div><br />
<div style="font-size:95%;">Prva slobodna Sandžačka enciklopedija</br> koju [[Upoznavanje sa Sandžakpedijom|svako može uređivati]].<br />
</div><br />
<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] stranica na bosanskom jeziku.</div><br />
</div><br />
<div class="nomobile"><br />
<ul style="position:absolute; right:-1em; top:50%; margin-top:-2.4em; width:38%; min-width:25em; font-size:95%;"><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:0;">[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:1.6em;">[[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:3.2em;">[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:0;">[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:1.6em;">'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:3.2em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:0;">[[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:1.6em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<div style="position:absolute; margin-top:-6.0em; margin-left:8em;"> [[Datoteka:Sandžakpedia_logo.png | 80px]] </div><br />
<ul style="position-relative; margin-left:2.3em; top:50%; margin-top:7.0em; width:38%; font-size:95%;"><br />
<li>[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:15.1em;"> [[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:17.3em;"> [[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li>'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:19.6em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:21.9em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</ul><br />
</div><br />
</div><br />
<div style="margin-top:1em;"><br />
<br><br />
<div align="center"><br />
<inputbox><br />
type=search2<br />
width=100<br />
break=no<br />
buttonlabel=Pretraga<br />
</inputbox></div><br />
<br><br />
</div><br />
<div class="nomobile" style="width:100%; margin-bottom: -1000px; padding-bottom: 1000px; "><br />
<div id="lijevi" style="width:49%; height:100%; display: inline-block; float:left; padding-right:0.1em; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Isječci iz novina</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/vijesti/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<div id="desni" style="width:50%; display: height:100%; inline-block; float:right; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_3" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_4" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_5" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_6" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Isječci iz novina</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/vijesti/feed/</rss></div><br />
|}<br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_7" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_8" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<!-- Nasumično izabranja fotografija --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #afa3bf; padding:0; background:#faf5ff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_9" style="clear:both; margin:0.5em; background:#ddcef2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Fotografija iz Sandžaka</h2><br />
<randomimage float="center"> </randomimage><br />
|}<br />
{{#seo:|title=Sandžakpedija}}<br />
{{#seo:|description=Slobodna bošnjačka i sandžačka enciklopedija}}<br />
{{#seo:|keywords=enciklopedija, rečnik, rječnik, vokabular, strani izrazi, frazeološki rječnik, sandžak, sandžakpedia, sandžakpedija}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Po%C4%8Detna_strana&diff=8257Početna strana2022-02-02T19:33:13Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>{{DISPLAYTITLE:<span style="position: absolute; clip: rect(1px 1px 1px 1px); clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);">{{FULLPAGENAME}}</span>}}<br />
__NOTOC__<br />
<div id="mp-topbanner" style="clear:both; position:relative; box-sizing:border-box; width:100%; margin:1.2em 0 6px; border:1px solid #ddd; background-color:#f9f9f9; color:#000; white-space:nowrap;"><br />
<div style="margin:0.4em; width:22em; text-align:center;"><br />
<div style="font-size:162%; padding:.1em; margin-right:1.2em;">Dobrodošli na [[Sandžak Wiki:O Sandžakpedija|Sandžakpediju]],</div><br />
<div style="font-size:95%;">Prva slobodna Sandžačka enciklopedija</br> koju [[Upoznavanje sa Sandžakpedijom|svako može uređivati]].<br />
</div><br />
<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] stranica na bosanskom jeziku.</div><br />
</div><br />
<div class="nomobile"><br />
<ul style="position:absolute; right:-1em; top:50%; margin-top:-2.4em; width:38%; min-width:25em; font-size:95%;"><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:0;">[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:1.6em;">[[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:0; top:3.2em;">[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:0;">[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:1.6em;">'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:33%; top:3.2em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:0;">[[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:1.6em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<div style="position:absolute; margin-top:-6.0em; margin-left:8em;"> [[Datoteka:Sandžakpedia_logo.png | 80px]] </div><br />
<ul style="position-relative; margin-left:2.3em; top:50%; margin-top:7.0em; width:38%; font-size:95%;"><br />
<li>[[:Kategorija:Imena|Imena]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:15.1em;"> [[:Kategorija:Prezimena|Prezimena]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Biografije|Biografije]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:17.3em;"> [[:Kategorija:Džamije u Sandžaku|Džamije]]</li><br />
<li>'''[https://rjecnik.sandzak.com/Posebno:Pretraga Rječnik]'''</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:19.6em;">[[:Kategorija:Organizacije|Organizacije]]</li><br />
<li>[[:Kategorija:Ustanove|Ustanove]]</li><br />
<li style="position:absolute; left:66%; top:21.9em;">[[:Kategorija:Kalendar|Kalendar]]</li><br />
</ul><br />
</div><br />
</div><br />
<div style="margin-top:1em;"><br />
<br><br />
<div align="center"><br />
<inputbox><br />
type=search2<br />
width=100<br />
break=no<br />
buttonlabel=Pretraga<br />
</inputbox></div><br />
<br><br />
</div><br />
<div class="nomobile" style="width:100%; margin-bottom: -1000px; padding-bottom: 1000px; "><br />
<div id="lijevi" style="width:49%; height:100%; display: inline-block; float:left; padding-right:0.1em; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_2" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Isječci iz novina</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/vijesti/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<div id="desni" style="width:50%; display: height:100%; inline-block; float:right; padding-bottom:1em;"><br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_3" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_4" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/kategorija/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
</div><br />
<div class="mf-homepage"><br />
<!-- NA DANAŠNJI DAN --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cedff2; padding:0; background:#f5faff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_5" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Na današnji dan</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">'''{{#time:d F}}'''</div><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;">{{:{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_6" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cedff2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3b0bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Isječci iz novina</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/category/vijesti/feed/</rss></div><br />
|}<br />
<!-- DA LI STE ZNALI... --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #cef2e0; padding:0; background:#f5fffa; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_7" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Da li ste znali...</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.9em 0.5em;">{{:Zanimljivost_{{#time:d_F}}}}<br />
<br />
</div><br />
<h2 id="mp-otd-h2_8" style="clear:both; margin:0.5em; background:#cef2e0; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #a3bfb1; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Sandžaklijin Zabavnik</h2><br />
<div id="mp-otd" style="padding:0.1em 0.6em 0.5em;"><rss max=4>https://magazin.sandzak.com/category/zabavnik/feed/</rss></div><br />
|}<br />
</div><br />
<!-- Nasumično izabranja fotografija --><br />
{| role="presentation" id="mp-upper" style="width: 100%; margin-top:4px; border-spacing: 0px;"<br />
| id="mp-right" class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #afa3bf; padding:0; background:#faf5ff; vertical-align:top;" |<br />
<h2 id="mp-otd-h2_9" style="clear:both; margin:0.5em; background:#ddcef2; font-family:inherit; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Fotografija iz Sandžaka</h2><br />
<randomimage float="center"> </randomimage><br />
|}<br />
{{#seo:|title=Sandžakpedija}}<br />
{{#seo:|description=Slobodna bošnjačka i sandžačka enciklopedija}}<br />
{{#seo:|keywords=enciklopedija, rečnik, rječnik, vokabular, strani izrazi, frazeološki rječnik, sandžak, sandžakpedia, sandžakpedija}}</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=29_januar&diff=825629 januar2022-01-31T15:48:21Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*[[1877]] - Preselio na ahiret sandžački gazija i Muftija Pljevaljski [[Muhamed Šemsekadić]].<br />
*[[1941]] - Rođen [[Mustafa Imamović]], bošnjački historičar države i prava.<br />
*[[1954]] - Preselio na ahiret [[Edhem Mulabdić]], bošnjački književnik, i jedan od pokretača časopisa "[[Behar]]" i društva "[[Gajret]]".<br />
*[[2012]] - Preselio na ahiret [[Nijaz Duraković]], bošnjački političar i akademik.<br />
*[[2022]] - Održana osnivačka skupština [[Institut za istoriju, antropologiju i kulturu Sandžaka|Instituta za istoriju, antropologiju i kulturu Sandžaka]] uz prisustvo gotovo svih najutjecajnijih ličnosti među Bošnjacima iz Sandžaka, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Švedske, Njemačke, Engleske, Australije. Osnivači Instituta su [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti - BANU]] i [[Matica Bošnjačka]].</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=26_januar&diff=825526 januar2022-01-27T06:27:06Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>'''Dan sjećanja na akciju "Lim"'''<br />
*[[1946]] - Preselio na ahiret [[Osman Rastoder]], komandant Muslimanske milicije gornjeg Bihora.<br />
*[[1994]] - U spektakularnoj policijskoj akciji kodnog naziva "Lim", ispred svoje kuće u [[Potkrajci|Potkrajcima]] kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] ([[Sandžak]]) uhapšen je [[Omer Omerović]]. Danima porodica nije znala gdje se nalazi, a onda su krenula masovna hapšenja Bošnjaka po Sandžaku.<br />
*[[2010]] - U Novom Pazaru održana promotivna skupština Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) i predstavljeno njeno rukovodstvo. Za predsjednika BKZ izabran je [[Mevlud Dudić|dr. Mevlud ef. Dudić]], rektor [[Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru|Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru]].<br />
*[[2020]] - Preselio na ahiret [[Ćazim Sadiković]], univerzitetski profesor i naučnik.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_30_decembar&diff=8252Zanimljivost 30 decembar2022-01-25T15:21:58Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da Džon Ficdžerald Kenedi, trideset peti predsjednik SAD (1961–1963), upamćen je i kao najbrži govornik: u jednom minutu prosječno je izgovarao 350 riječi.<br />
*... da čestice vazduha, polena, bakterija i drugih materija izbacuju se iz nosa prilikom kijanja brzinom od oko 160 kilometara na sat.<br />
*... da Islamski svijet je proizveo prve vješte, posebno obučene farmaceute, koji su sami proizvodili lijekove i blisko surađivali s ljekarima.<br />
*... da ruke odraslog orangutana duže su od tijela i njihov raspon dostiže do 220 centimetara.<br />
*... da narod s najkraćim imenom – slovom I – živi u Kini na planini Linšan; ima ih nešto više od pet miliona i pripadaju tibetansko-burmanskom narodu.<br />
*... da od oko šest miliona jajašaca koje izbaci ženka bakalara, samo šest do sedam izraste u odrasle ribe.<br />
*... da izračunato je da u jednom kilogramu kavijara ima oko trideset do četrdeset hiljada ribljih jaja.<br />
*... da krastavac vodi porijeklo iz sjeverne Indije gdje se gajio još prije tri hiljade godina, a kod nas je prenijet prije oko četiri stoljeća.<br />
*... da naši bubrezi imaju bezbroj cjevčica; kad bi se one spojile, stvorile bi tanku cijev dugačku 65 kilometara.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_29_decembar&diff=8251Zanimljivost 29 decembar2022-01-25T15:21:43Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da u čovjekovim ustima nalazi se šest pljuvačnih žlijezda – po tri sa svake strane – koje u toku dana izluče litar pljuvačke.<br />
*... da Rej Bredberi (1920–2012), čuveni pisac naučne fantastike, nikad nije pristao da sjedne u avion, niti da nauči da vozi automobil.<br />
*... da spravljanjem mliječnih proizvoda bavili su se još stari Sumeri. Godine 3000. prije naše ere znali su za zgrušavanje mlijeka i pravili neku vrstu sira i jogurta.<br />
*... da duga ne može da se pojavi na nebu rano ujutro, kasno uveče i tačno u podne.<br />
*... da 33 ulice u američkom gradu Atlanta nose naziv "Breskva".<br />
*... da iako je Volt Dizni (1901–1966) nosio brkove, u zabavnim parkovima koji su nazvani njegovim imenom, sve do 2000. godine zaposlenima to nije bilo dozvoljeno. Zabrana i dalje postoji za bradu, tetovažu ili pirsing.<br />
*... da Islamski pisac iz 13. vijeka opisao je cirkulaciju krvi nekih 400 godina prije nego što je ovo „otkriveno“ u Evropi.<br />
*... da Englezi su u 18. vijeku toliko trošili mirise da je parlament morao da izglasa zakon po kome žene nisu smjele da ih upotrebljavaju.<br />
*... da želudačni sokovi toliko su jaki da mogu da rastvore cink ili izazovu plikove na koži.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_28_decembar&diff=8250Zanimljivost 28 decembar2022-01-25T15:21:22Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da Napoleon Bonaparta umalo nije rođen kao italijanski podanik. Samo dva mjeseca prije nego što je, 15. avgusta 1769. godine, ugledao svijet, Korzika je pripala Francuskoj.<br />
*... da ime Republike Paname na indijanskom jeziku znači – obilje ribe.<br />
*... da jedan poznati hadis glasi “Allah je lijep i voli ljepotu”. Ljepota je oduvijek bila veoma važna za muslimane, a razvoj vizuelnih umjetnosti kao što su arhitektura, kaligrafija, slikarstvo, tekstil, metalni radovi i keramika su bili ohrabrivani. Međutim, zbog strogih zakona protiv idolopoklonstva, tradicionalna islamska umjetnost izbjegavala je slike ljudi ili životinja.<br />
*... da odabrana nevjesta ratnika plemena Masai iz istočne Afrike nasljeđuje svu njegovu imovinu i ime ukoliko on umre prije nego što se njome oženi.<br />
*... da boza se ubraja u bezalkoholna pića iako u njoj ima dva-tri odsto alkohola.<br />
*... da zbog smanjenog uticaja Zemljine teže, na visini od 1.000 metara jedan kilogram teži 997 grama.<br />
*... da morska voda sadrži 32 različita hemijska elementa.<br />
*... da bol iz prsta, nastao usljed opekotine, do mozga putuje brzinom od 100 metara u sekundi.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_27_decembar&diff=8249Zanimljivost 27 decembar2022-01-25T15:21:08Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da med koji sakupljaju pčele u Brazilu kiselog je ukusa.<br />
*... da samo zalivi ledničkog porijekla nazivaju se fjordovima.<br />
*... da godine 1941. na američkoj televizijskoj stanici WNBT pojavila se prva reklama u SAD, za koju je preduzeće „Bulova” platilo devet dolara da bi reklamiralo svoje satove.<br />
*... da do 19. vijeka u Evropi se za bananu znalo samo po imenu.<br />
*... da pužu koji bi išao dan i noć, trebalo bi 14 dana da prevali jedan kilometar.<br />
*... da prilikom svoje jedine posjete, Nikola Tesla (1856–1943) proveo je u Beogradu ukupno 31 sat, od 1. do 3. juna 1892. godine, kad je i dobio Orden Svetog Save drugog reda.<br />
*... da neki naučnici tvrde da su žene tokom sna tri puta osjetljivije na buku od muškaraca.<br />
*... da ergofobija, neki je zovu i ergasiofobija, jeste nenormalan i istrajan strah od rada.<br />
*... da Kur'an naglašava da treba postojati tolerancija između muslimana i nemuslimana. Jevreji i kršćani – ljudi koji, kao i muslimani, vjeruju u Jednog Boga – imaju posebno poštovanje u Kur'anu. Islam ne zagovara prisilno preobraćenje.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_26_decembar&diff=8248Zanimljivost 26 decembar2022-01-25T15:20:47Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da mladunčad američke pume rađaju se s pjegama na tijelu koje nestaju pred kraj prve godine života.<br />
*... da jedna godina ima 31.557.600 sekundi.<br />
*... da tokom srednjeg vijeka, muslimanski svijet je imao dvije ogromne poslovne prednosti: 1) imali su ogroman raspon kontakata, tako da su mogli trgovati svime od afričkog zlata, kineskog porcelana do evropskog ćilibara i krzna, i 2) muslimanski zanatski radnici bili su visoko kvalifikovani, što je značilo da je njihova roba uvijek nailazila na tržište. Bez muslimanskih trgovaca, Evropljani ne bi imali pirinča, šećera ili kafe.<br />
*... da za liječenje otvorenih rana stari Egipćani koristili su sirovo meso kao oblog a savremeni ljekari tvrde da je to bilo veoma mudro i korisno.<br />
*... da ljuljuškanje beba u naručju ili kolijevci ne samo da ih smiruje već i pozitivno utiče na njihov razvoj; dovoljno je deset minuta dnevno.<br />
*... da paukove niti izuzetno su tanke. Kad bi jedan pauk bio u stanju da proizvede nit dovoljno dugačku da obavije Zemlju, ona bi bila teška samo 170 grama.<br />
*... da neka istraživanja pokazala su da nam najbrže raste nokat na srednjem prstu desne ruke, naročito leti, a najsporije na malom prstu lijeve ruke.<br />
*... da biolozi s Univerziteta u Kentu, Velika Britanija, zaključili su, ispitujući 690 porodilja, da žene koje na život gledaju vedro češće rađaju mušku nego žensku djecu.<br />
*... da kad se slon poslije dužeg izbivanja ponovo pojavi u svom krdu, ostali ga dočekuju mašući ušima i praveći pokrete nalik na ples propraćen zvucima koje ispuštaju kroz surlu.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_25_decembar&diff=8247Zanimljivost 25 decembar2022-01-25T15:20:27Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da polovina energije koju ljudi dobijaju iz hrane potiče od tri vrste trave: pšenice, pirinča i kukuruza.<br />
*... da starogrčki filozof Aristotel (384–322. g. p. n. e.) vjerovao je da je glavna uloga mozga da hladi duh.<br />
*... da rakuni su svaštojedi, a poznati su po tome što svaku hranu koju pronađu prethodno stave u vodu i protrljaju je prednjim šapama, kao da je peru.<br />
*... da razni mirisi biljaka imaju veliki uticaj na čovjekovo psihičko stanje. Do tog otkrića došlo se na osnovu proučavanja encefalograma osoba podvrgnutih ispitivanju: opojni miris ruže nadražuje nervni sistem, izaziva nervozu; mirisi limuna i mente podstiču na rad i doprinose boljem pamćenju, dok lavanda opušta.<br />
*... da u bivšoj Jugoslaviji, preko 200.000 muslimana ubijeno je u sklopu široko rasprostranjene kampanje etničkog čišćenja sredinom 1990-ih.<br />
*... da nokat čovjeka u toku dana poraste u prosjeku 0,1 milimetar. Da bi izrastao novi potrebna su, otprilike, tri mjeseca.<br />
*... da američki naučnici otkrili su da kratkoročan stres, vjerovali ili ne, povoljno djeluje na čovjekov organizam i jača njegov odbrambeni sistem.<br />
*... da na ljudskom tijelu najbrže rastu dlake muške brade, a najdužu bradu imao je Norvežanin Hans Langset (5,33 metra), rekord je zabilježen 1927. godine.<br />
*... da izraz sabotaža potiče od francuske riječi sabots, što znači drvena cipela, a tiče se događaja u vrijeme buržoaske revolucije ( 1789–1794) kada su gnjevni radnici drvene cipele ubacivali u fabričke mašine.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_24_decembar&diff=8246Zanimljivost 24 decembar2022-01-25T15:20:14Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da afrički orao u prosjeku svakodnevno nadleti 400 kvadratnih kilometara.<br />
*... da snove uglavnom čine slike (96 odsto), a samo 25 odsto donosi nam osjećaj da smo nešto čuli, dva odsto uključuje i čulo ukusa, a dodira tek jedan odsto.<br />
*... da prvi nacionalni park u Evropi je Angso, jedno od ostrvaca koja čine Stokholmski arhipelag u Švedskoj, a utemeljen je 1909. godine.<br />
*... da Merjem (Marija), majka Isaova a.s. (Isusova), istaknuta je figura u islamu i jedina je žena koja se poimence spominje u Kur'anu. Merjem (Marija) se više puta spominje u Kur'anu nego u cijelom Novom zavjetu, i više biografskih podataka o njoj sadrži Kur'an nego Novi zavjet.<br />
*... da američka književnica Gertruda Stajn (1874–1946) prva je napravila veliku zbirku djela kubističkog slikarstva.<br />
*... da tigrovi su toliko slični lavovima da mogu da se ukrštaju. Njihovo potomstvo rađa se sterilno i dalje ne može da se razmnožava.<br />
*... da vanila, koja se koristi kao začin, dobija se iz čaure jedne vrste orhideje koja raste u Srednjoj Americi.<br />
*... da Austrija i Grčka jedine su zemlje koje su učestvovale na svim modernim olimpijskim igrama.<br />
*... da upala slijepog crijeva najčešće se javlja između desete i dvadeset pete godine, a češća je kod muškaraca nego kod žena.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_23_decembar&diff=8245Zanimljivost 23 decembar2022-01-25T15:19:55Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da vjetrenjače u Holandiji najviše su se koristile za isušivanje zemlje, ali i za cijeđenje ulja, sječenje drva, pravljenje senfa, hartije i duvana.<br />
*... da od ukupne količine vode na Zemlji, 97 odsto nalazi se u okeanima, u jezerima manje od 0,5 odsto, a u rijekama samo 0,025 odsto.<br />
*... da kao što ljudi više koriste desnu, odnosno lijevu ruku, tako i hobotnice od ukupno osam pipaka jedan upotrebljavaju češće.<br />
*... da ime Džozefa Rešendorfera malo ko pamti iako je ovaj njujorški pronalazač 30. marta 1858. godine prijavio izum koji je odmah osvojio svijet – grafitnu olovku s gumicom na vrhu.<br />
*... da poslije dugogodišnjeg istraživanja naučnici s univerziteta Harvard zaključili su da se osobe koje se bave dobrotvornim radom uspješnije izbore s težim oboljenjima.<br />
*... da na pojedinim crtežima vidi se da su stari Egipćani vrelim gvožđem žigosali stoku, posebno krave, još prije četiri hiljade godina.<br />
*... da nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako mu prija i plač.<br />
*... da većina istoričara slaže se da Kolumbo nije prva osoba koja je "otkrila" Ameriku i da su istraživači, uključujući muslimane iz zapadne Afrike stigli nekoliko vjekova prije Kolumba. U stvari, kada je Kolumbo napravio povijesna putovanja, oslanjao se na karte i geografske studije muslimanskog učenjaka 12. stoljeća Al-Idrisija.<br />
*... da brzina kojom se munja iz oblaka spušta ka zemlji iznosi 1.600 kilometara u sekundi, što znači da njena brzina na sat iznosi 5.760.000 kilometara.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_22_decembar&diff=8244Zanimljivost 22 decembar2022-01-25T15:19:36Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da u unutrašnjosti Aja Sofije, danas džamije, a nekada crkve, džamije, pa muzeja, još su vidljivi grafiti koje su na njenim zidovima ostavili Vikinzi koji su u 9. i 10. vijeku prolazili kroz tadašnji Konstantinopolj, odnosno Carigrad.<br />
*... da film "Leptirica" o vampiru Savi Savanoviću snimljen je na osnovu pripovijetke Milovana Glišića "Poslije devedeset godina".<br />
*... da spoljašnje uvo u obliku hrskavičave ušne školjke imaju samo sisari.<br />
*... da velika većina muslimana ne govori arapski kao svoj maternji jezik. Većina muslimana nisu Arapi.<br />
*... da hormone koji u čovjekovom tijelu određuju količinu kalcijuma i fosfora u krvi luči paraštitasta žlijezda.<br />
*... da za razliku od većine mačaka gepardi ne mogu do kraja da uvuku kandže.<br />
*... da kvržice čula ukusa kod riba mogu da se nađu i na površini tijela.<br />
*... da u čoporima lemura na Madagaskaru o mladuncima ravnopravno brinu sve ženke, bez obzira na to da li su u srodstvu.<br />
*... da na galijama starih Rimljana nisu veslali robovi već profesionalni plaćenici.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_21_decembar&diff=8243Zanimljivost 21 decembar2022-01-25T15:19:16Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da strah od mraka naziva se niktofobija.<br />
*... da u Peruu postoji 6.000 vrsta krompira.<br />
*... da, sem Bronksa, sve opštine Njujorka su ostrva.<br />
*... da muslimani prihvataju originalnu i nepromijenjenu Toru i originalnu Bibliju onako kako ih je Bog objavio; međutim, pošto nijedan od njihovih originalnih tekstova danas ne postoji u cijelosti, muslimani slijede ono što smatraju konačnom i očuvanom Božjom riječju: Kur'an.<br />
*... da svakog minuta u svijetu se pošalje 203 miliona mejlova.<br />
*... da u borbama za Beograd vatreno oružje prvi put je upotrijebljeno 1440. godine, kada je pucano na vojnike Murata II koji je opsjedao grad.<br />
*... da strip "Hogar Strašni" redovno se pojavljuje u novinskim izdanjima u pedeset osam zemalja širom svijeta.<br />
*... da naziv kompanije "Gugl” trebalo je da bude "Googol", što je pojam za cifru praćenu stotinom nula, ili broj deset na stotu. Kada su osnivači Lari Pejdž i Sergej Brin vidjeli da je domen (naziv za sajt) "Googol" već zauzet, odlučili su da malo promijene slova i tako je nastao "Gugl".<br />
*... da Muzej istorije vožnji na rošulama postoji u gradu Linkoln u Nebraski, SAD.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_20_decembar&diff=8242Zanimljivost 20 decembar2022-01-25T15:18:59Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da koža se stalno obnavlja tako da u životu prosječne osobe oko 18 kg kože bude odbačeno u vidu ljuspica peruti i zamijenjeno novim ćelijama.<br />
*... da čuveni kompozitor Ludvig van Betoven (1770–1827) umro je zbog oboljenja jetre, utvrdili su naučnici ispitivanjem DNK jedne vlasi njegove kose.<br />
*... da Islamska tradicija usmenog recitiranja razvila se u efikasno sredstvo za masovnu proizvodnju rukom pisane literature. Jedan muslimanski recitator bi čitao knjigu naglas grupi pisara, koji su istovremeno prepisivali njegove izgovorene riječi. Evropa je, nasuprot tome, koristila mnogo sporiji sistem: monasi su prepisivali knjige, pojedinačno i jednu po jednu.<br />
*... da Nikola Tesla je 1898. godine uspješno prikazao ''brod sa daljinskim upravljanjem'' kao nastavak istraživanja o radio-talasima. Brod je patentiran pod brojem 613809.<br />
*... da mišićno tkivo krava u laboratorijskim uslovima proizveli su naučnici iz holandskog grada Mastrihta. Njihov šef Mark Post kaže da će glad u svijetu biti stvar prošlosti kada se usavrši ta tehnologija.<br />
*... da danski pisac bajki Hans Kristijan Andersen (1805–1875) u mladosti je bio krojački kalfa, glumac i pjevač u pozorištu, konobar i radnik u fabrici cigareta.<br />
*... da pluća sadrže oko 300.000.000 alveola.<br />
*... da najveći kaktusi mogu bez vode da žive i po dvije godine.<br />
*... da Srbiju je u 2014. godini pogodilo 1.500 manjih zemljotresa.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_19_decembar&diff=8241Zanimljivost 19 decembar2022-01-25T15:18:45Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da bebe se rode sa 350 kostiju, dok odrasli imaju 206 jer se u toku odrastanja neke od kostiju spajaju.<br />
*... da u Kordobi iz 10. vijeka, gradu Umajada (arapske dinastije) u Španiji sa preko 70 biblioteka, samo biblioteka palate imala je preko 60.000 tomova, svi napisani rukom. U to vrijeme najbolja latinska biblioteka u Evropi imala je samo 600 pergamentnih knjiga.<br />
*... da američki doseljenici počeli su borbu za nezavisnost protiv Velike Britanije kada im je uveden veliki porez na čaj, a pobuna koja je bila iskra za početak borbe poznata je pod nazivom Bostonska čajanka i dogodila se 16. decembra 1773. godine.<br />
*... da treći kralj Pruske Fridrih Veliki izdao je 1777. godine proglas podanicima od kojih je zatražio da umjesto, tada sve omiljenije, kafe piju pivo.<br />
*... da u svijetu postoji više od od 10.000 vrsta paradajza.<br />
*... da u norveškom arhipelagu Svalbard nalazi se Svjetski trezor sjemena. Ova svojevrsna banka gena čuva uzorke 750.000 različitih vrsta sjemena hranljivih biljaka od kojih se tri četvrtine više nigdje ne gaje.<br />
*... da stari Grci vjerovali su da je Portugalija zemlja naseljena zmijama, a da njena vladarka ima veliki rep umjesto nogu.<br />
*... da osnovna razlika između insekata i paukova je u broju nogu; insekti imaju 6, a pauci 8 nogu.<br />
*... da nemoguće je kijati i gledati u isto vrijeme; svi uvijek zažmurimo kada kinemo.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_18_decembar&diff=8240Zanimljivost 18 decembar2022-01-25T15:18:30Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da selo Kodinhi u indijskom Radžastanu mjesto je sa najvećim brojem blizanaca u svijetu. U oko 2.000 porodica živi oko 300 parova blizanaca.<br />
*... da osmijeh je najčešće korišćen izraz lica.<br />
*... da Stiv Džobs (1955–2011), osnivač preduzeća "Apple computers" imao je 338 tehnoloških patenata: iPhone, iPod, macbook, usb-miš, miš bez točkića itd.<br />
*... da u staroj Grčkoj olimpijci su prije takmičenja jeli crni luk u velikim količinama, pili njegov sok i utrljavali ga u kožu jer su vjerovali da će tako povećati fizičku snagu i spremnost.<br />
*... da od svih životinja u Africi, svake godine, najviše ljudi ubiju nilski konji.<br />
*... da vrste žirafa razlikuju se po šarama.<br />
*... da dok su Kinezi izmislili papir negdje prije 2. stoljeća prije Krista, muslimani su bili prvi koji su masovno proizvodili papir na interkontinentalnoj razini, razvijajući kulturu koja ovisi o njegovom obilju. Kako je cijena papira padala, pismenost je rasla, a knjižare i biblioteke postale su sastavni dijelovi svakog muslimanskog grada.<br />
*... da svakog 12. januara u mnogim gradovima koji imaju metro sprovodi se akcija Dan bez pantalona, nastala 2002. godine kao šala grupe komičara "Improve Everywhere".<br />
*... da ako poslije ručka u gostima, kod Japanaca, ostavite nepojeden pirinač u tanjiru domaćini će to smatrati za ozbiljnu uvredu.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_17_decembar&diff=8239Zanimljivost 17 decembar2022-01-25T15:18:15Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da francuski matematičar i filozof Rene Dekart (1596–1650), smatrao je da se tijelo i duša spajaju u pinealnoj žlijezdi, epifizi, koja po obliku liči na šišarku, veličine zrna graška, te je tako i dobila ime.<br />
*... da izraz "Ondinino prokletstvo" u medicini odnosi se na urođen sindrom prekida disanja.<br />
*... da Dunav protiče kroz četiri prestonice: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd.<br />
*... da Islamski napredak u upotrebi papira je glavni razlog zašto danas čitamo knjige, a ne svitke.<br />
*... da prema istraživanjima OECD u Kanadi živi najobrazovanije stanovništvo na svijetu; čak 51 odsto žitelja ima fakultetsku diplomu.<br />
*... da egipatska vladarka Kleopatra (69–31. g. p. n. e), pruski kralj Fridrih II Veliki (1712–1786) i engleski kralj Čarls I Stjuart (1600–1649) imali su zajedničku strast, nisu se odvajali od patuljastih hrtova, rase koja je danas poznata pod imenom italijanski mali hrt.<br />
*... da muskatni oraščić u srednjem vijeku bio je najskuplji začin, ne zbog ukusa i mirisa, već zbog vjerovanja da štiti od kuge.<br />
*... da etimologija je nauka o jeziku koja proučava porijeklo riječi, kako su nastale, ušle u upotrebu.<br />
*... da Bajkalsko jezero duboko je 1.624 metra.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_16_decembar&diff=8238Zanimljivost 16 decembar2022-01-25T15:17:48Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da sve do početka 19. vijeka u Sjevernu i Južnu Ameriku pristizalo je gotovo četiri puta više Afrikanaca, robova, nego Evropljana.<br />
*... da filmski reditelji obožavaju muziku češkog kompozitora Antonjina Dvoržaka (1841–1904), i ona je korišćena u više od sto filmova.<br />
*... da judaizam, kršćanstvo i islam – za razliku od hinduizma i budizma – sve su monoteističke vjere koje priznaju Adema a.s. (Adama), Ibrahima a.s. (Abrahama) i Musaa a.s. (Mojsija). Oni dijele zajedničko vjerovanje u jedinstvo Boga, svetu istoriju, poslanike (proroke), božansko otkrivenje, meleke (anđele) i šejtane (sotonu). Svi ističu moralnu odgovornost i odgovornost, Sudnji dan i vječnu nagradu i kaznu.<br />
*... da na prijedlog Austrijanca Emanuela Hermana 1869. godine uvedena je u poštanski saobraćaj otvorena pošiljka – poštanska karta.<br />
*... da astronauti su od jula 1969. do decembra 1972. godine sa Mjeseca donijeli 382 kg uzoraka stijena i prašine, među kojima i tri minerala koji ne postoje na Zemlji: trankvilit, armalkolit i piroksiferoid.<br />
*... da Olimpijske igre su 1972. godine u Minhenu prvi put dobile službenu maskotu, psa nazvanog Valdi.<br />
*... da 730 većih i manjih gradova u SAD ima ulicu koja nosi ime američkog sveštenika i borca za građanska prava Martina Lutera Kinga (1929–1968).</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_15_decembar&diff=8237Zanimljivost 15 decembar2022-01-25T15:17:08Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da Nil se u posljednjih 5.000 godina dva puta zamrzao: 829. i 1010. godine.<br />
*... da u Argentini postoji vjerovanje da će konj uginuti ako ga rogata žaba na paši ujede za njušku.<br />
*... da japanska carska dinastija ima istoriju dugu preko 2.600 godina i najstarija je na svijetu.<br />
*... da održavanje čistoće je važno u islamu. Muslimani pale mirisni tamjan nakon čišćenja svojih domova. U posebnim prilikama goste poprskaju vodom s mirisom ruže.<br />
*... da u životinjskom carstvu trudnoća traje najkraće kod ženke oposuma (12–13 dana), a najduže kod azijskog slona (608 dana).<br />
*... da prema statističkim podacima, u SAD se svake godine potroši 500.000.000.000 palidrvaca.<br />
*... da analizom satelitskih snimaka Sahare naučnici su utvrdili da je zapadno od Nila postojalo još pet sličnih rijeka koje su zbog promjena klime presušile.<br />
*... da naučnici tvrde da svakih 14 dana nestane po jedan jezik. Do kraja 21. vijeka vjerovatno će iščeznuti gotovo polovina od otprilike 7.000 jezika koje ljudi govore.<br />
*... da žaba po imenu istočna siva kreketuša ima glas istovjetan tonu flaute.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_14_decembar&diff=8236Zanimljivost 14 decembar2022-01-25T15:16:36Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da narodna izreka „Prošao kao Janko na Kosovu” potiče od uspomene na bitku na Kosovu iz 1448. kada su Osmanlije teško porazile ugarskog vojskovođu Janoša Hunjadija – poznatog u narodnim pjesmama kao Sibinjanin Janko.<br />
*... da u svakom policijskom automobilu u Velikoj Britaniji nalazi se plišani medvjedić kojeg policajci poklone djeci nakon nesreće (kako bi ih utješili).<br />
*... da ako želite da se nađete na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi morate biti milijarder. Da biste zaradili milijardu dolara u jednoj godini prosječno morate u jednoj sekundi da zaradite 31.69 dolara, što znači da ste na kraju dana bogatiji za 2.739.726,03 dolara<br />
*... da slonovi su jedina životinjska vrsta, pored ljudi, koja ima obrede za svoje preminule.<br />
*... da baš kao što neki ljudi govore u snu, poznato je da i ljudi koji govore jezikom znakova, govore jezikom znakova u snu.<br />
*... da Solt Lejk Siti je jedina prestonica u saveznim državama SAD koja u imenu ima tri riječi.<br />
*... da odsustvo demokratije u muslimanskom svijetu danas je navelo mnoge ljude da se zapitaju postoji li nešto u muslimanskoj kulturi što je suprotno demokratiji. Odgovor na ovo pitanje leži više u istoriji i politici nego u religiji.<br />
*... da odlukom gradskih vlasti gondole u Veneciji moraju da budu dugačke tačno 11 i široke 1,4 metra.<br />
*... da u vrijeme polaganja jaja koža alžirskog vodenjaka postaje veoma hrapava kako bi oplođena jajašca mogla čvrsto da se zakače za roditelje.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_13_decembar&diff=8235Zanimljivost 13 decembar2022-01-25T15:16:11Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja.<br />
*... da u danskoj vojsci postoji posebna jedinica koja za prevoz zvanično koristi pseće zaprege.<br />
*... da plamen svijeće je plav na dnu jer vatra tu uzima kiseonik, a žut na vrhu gdje ga sagorijeva.<br />
*... da požar koji je 1666. godine uništio najveći dio Londona u isto vrijeme je okončao epidemiju kuge pošto je tada izgorio najveći broj pacova, prenosioca zaraze.<br />
*... da statistički, veće su šanse da umrete dok kupujete loto tiket, nego da osvojite glavnu nagradu.<br />
*... da svaki mjesec koji kalendarski počne u nedjelju imaće petak 13.<br />
*... da Jerusalim je sveti grad sve tri velike monoteističke vjere. Za muslimane, Jerusalem je bio originalna kibla (lokacija ka kojoj se svi muslimani okreću kada se mole) i Muhamedovo a.s. odredište na njegovom noćnom putovanju iz Meke (Isra).<br />
*... da njemačka teniserka Štefi Graf osvojila je 1988. godine sva četiri grend slem turnira i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama.<br />
*... da kada se oposumi „prave mrtvi” oni ne glume, kako bi prevarili napadača, već se onesvijeste od straha.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_12_decembar&diff=8234Zanimljivost 12 decembar2022-01-25T15:15:41Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da 1908. godine štampan je prvi telefonski imenik u Novom Sadu.<br />
*... da u Rusiji, u doba Petra Velikog, živjelo je deset miliona stanovnika, odnosno manje nego što ih danas živi samo u Moskvi.<br />
*... da kada je turski sultan Mehmed III (1595–1603) stupio na vlast prva naredba bila je da se ubiju devetnaestorica njegove maloljetne braće, moguća opasnost za njegovu vladavinu.<br />
*... da sljedbenici „Unarijus” akademije iz San Dijega u SAD, osnovane 1954. godine, tvrde da imaju stalnu vezu sa Teslinim zvjezdanim bićem koje se nalazi u vasioni.<br />
*... da šah su u Evropu donijeli Arapi koji su 711. godine zagospodarili Pirinejskim poluostrvom.<br />
*... da psiholozi tvrde da su nam potrebna najmanje četiri zagrljaja dnevno.<br />
*... da tokom Drugog svjetskog rata, Velika džamija u Parizu davala je Jevrejima muslimanske legitimacije da ih sakriju od nacista.<br />
*... da konkubinat je vanbračna zajednica dužeg trajanja.<br />
*... da daždevnjaci, repati vodozemci čiji rod obuhvata šest vrsta, posebno su živahni poslije kiše. Po toj osobini su dobili ime, jer na staroslovenskom riječ dažd označava kišu.</div>Silahttps://wiki.sandzak.com/index.php?title=Zanimljivost_11_decembar&diff=8233Zanimljivost 11 decembar2022-01-25T15:15:28Z<p>Sila: </p>
<hr />
<div>*... da prije svake konjske trke džokej mora da se izmjeri i da stavi na vagu sve što konj treba da nosi, počev od sedla. Ako ukupna težina ne dostiže propisanu, dužan je da je nadoknadi tako što će u odgovarajuće džepove na sedlu da stavi olovo.<br />
*... da razlika između najniže i najviše tačke na Zemlji iznosi oko 20 kilometara: na 11.033 m, koliko iznosi dubina Marijanskog rova u Tihom okeanu, treba dodati 8.882 m visine Maunt Everesta.<br />
*... da kuhinjska so nema kalorija, ali može da doprinese gojenju jer slana jela povećavaju žeđ koju smo često skloni da utolimo slatkim (gaziranim) ili alkoholnim pićima koja su izuzetno kalorična.<br />
*... da pretjerana buka ne šteti samo ušima već čitavom tijelu – varenju, nervima, krvnim sudovima. Čak i onda kad nam se čini da smo se na nju navikli, takozvana akustična zagađenost izaziva u našem tijelu stalne biološke promjene.<br />
*... da naučnik Fedor Mesinger prvi je doktor meteorologije u Srbiji i prvi meteorolog akademik.<br />
*... da dok kršćani citiraju novozavjetnu naredbu da ''daju Cezaru ono što pripada Cezaru, a Bogu ono što pripada Bogu'' (razdvajanje crkve od države), muslimani vjeruju da je njihov primarni čin vjere nastojanje da provedu Božju volju u svom javnom i privatnom životu. Muslimani su kroz istoriju vjerovali u vladu islamske države prema islamskom zakonu.<br />
*... da u nekim selima zapadne Srbije postoji božićni običaj da se položajnik ogrne ćilimom ili ćebetom, kako bi na mleku bilo više kajmaka.<br />
*... da u Indiji, za Božić, mali broj hrišćana umjesto jelki kiti stabla banane.<br />
*... da ris je najveća evropska divlja mačka i najugroženiji sisar našeg podneblja.</div>Sila