Izvorni kôd stranice Jezičko osvješćenje u Sandžaku

'''Raspadom Jugoslavije i agresijom na Bosnu i Hercegovinu''', [[Sandžak]] se našao u novom okruženju koje će donijeti niz promjena, kako na jezičkom planu tako i na svim ostalim poljima društvenoga djelovanja koja su se ticala egzistencijalnoga opstanka naroda. Proces nacionalnoga otrežnjenja, započet u nekoliko predratnih godina u Bosni i Hercegovini odakle se prelijevao na Sandžak, imao je znatan utjecaj i na jezičku politiku sandžačkih Bošnjaka, naročito su u tom pogledu važnu ulogu imale knjige [[Senahid Halilović|Senahida Halilovića]] i [[Dževad Jahić|Dževada Jahića]].

Obnavljanjem nekada ugašenih i uspostavom novih obrazovnih, kulturnih i medijskih institucija, bosanski jezik tih ratnih devedesetih godina iznova se vraća u institucionalni, mada često od države nepriznati ili polupriznati, život Sandžaka. 

'''Obnovom rada [[Medresa Gazi Isa-beg|Medrese Gazi Isa-beg]] 1991–1992. godine''', umjesto srpskog ili srpskohrvatskog jezika uveden je predmet bosanski jezik kao maternji, što je faktički značilo da je [[Novopazarska medresa]] kao posljednja obrazovna institucija u Sandžaku koja je izvodila nastavu na bosanskome jeziku, prinudno ugašena 1945. godine, ujedno i prva institucija koja je poslije ere komunizma vratila bosanski jezik u sandžački obrazovni sistem. Pored Medrese, bosanski jezik njegovali su [[BZK Preporod|BZK “Preporod”]], [[Matica Bošnjačka|Matica Muslimanska (Bošnjačka)]], [[Udruženje pisaca Sandžaka]], [[Nacionalna revija za politiku i kulturu Sandžak|Nacionalna revija za politiku i kulturu “Sandžak”]], [[Bošnjačko Nacionalno vijeće Sandžaka|Muslimansko (Bošnjačko) Nacionalno vijeće Sandžaka]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihat Islamske zajednice Sandžaka]] (kasnije Islamska zajednica u Srbiji), Časopis [[Glas Islama]], [[Sandžačke novine]] i drugi sudionici javnoga života. 

Sve ove subjekte do pada Miloševićevoga režima i političkih promjena 2000. godine država je uglavnom negirala, osporavala, ignorirala, a u pojedinim slučajevima i zabranjivala, tako da se i sam bosanski jezik nalazio u opsadnome stanju, još uvijek na razini osjećaja maternjeg jezika Bošnjaka, njihovog očitovanja u verbalnoj komunikaciji, djelima pisaca i unutar samoosnovanih institucija.<ref>Bosanski jezik u Sandžaku, Jahja Fehratović</ref>

==Literatura==

[[Kategorija:Bosanski jezik]]
<references />