Izvorni kôd stranice Husein-pašina džamija

{{Infobox_dzamije
| dzamija =  Husein-pašina džamija


| vakif = Husein-paša Boljanić


| godinagradnje = Oko 1570. godine pominje se imam ove džamije


| tip = Džamija sa kupolom


| objekti = Gasulhana, abdesthana, mezaristan, sahat kula


| rad = Džamija je aktivna na svih pet namaza


| tarih =

 O, Ti koji otvaraš vrata-otvori nam najljepša vrata! Kada se otvore, neka se zatvore oči neprijatelja-

upravo kako stoji u suri: „Mi smo Ti zaista otvorili...“ Uzvišeno djelo Husein-paše – otvori se ozari poput divotne ruže; Uz to, lijep hronostih obnove divne doline – prvi po hidžri, a drugi po finansijskoj godini, o voljeni!

„Divno se obnovi ova kuća, božije oko-kako se Ozari ova divna i prelijepa bogomolja.“


| slika = Husein-pašina džamija.jpg

}}
[[Kategorija:Pljevaljske džamije]]

'''[[Huseinpaša Boljanić]]''' je ovu džamiju podigao 1569. godine i nalazi se u [[Pljevlja|Pljevljima]], [[Sandžak]]. Ona, prema mišljenju Andreja Andrejevića ne samo da zauzima istaknuto mjesto među spomenicima islamske umjetnosti na teritoriji bivše Jugoslavije, već po svom arhitektonskom tipu i karakteristikama predstavlja jedinstvenu građevinu ovakve vrste na našim prostorima. Koliko je ova građevina odudarala od drugih islamskih sakralnih objekata podizanih širom Crne Gore, svjedoči podatak da je Evlija Čelebi, koji je proputovao čitavim Carstvom, poredi sa „''kakvom carskom džamijom''“.<ref>Evlija Čelebi, Putopis..., 397.</ref> Ona je i izraziti primjer brzine kojom se umjetnički uticaj iz prijestonice širio u udaljene djelove Carstva.<ref>Andrej Andrejević, Pljevaljska džamija i njeno mjesto u islam- skoj umjetnosti na našem tlu, Seoski dani Sretena Vukoslavljevića, knj. V, Prijepolje 1978, 188. Mehmed HadžiŠehović, Prvi islamski kulturno- istorijski spomenici, Mileševski zapisi, br. 5, Prijepolje 2002, 142.</ref>

Huseinpašina zadužbina višestrukih namjena odgovorila je željama graditelja – odoljela vremenu i dala svojevrstan pečat Pljevljima kao važnom gradskom naselju. Skladnost, neuobičajena toplina ukrasa i prozračnost kamena džamije, nenametljivo opominju i svjedoče o stremljenju da se ljepotom i pregnućem ostane u „vječnom trajanju“.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>

==Historija==
Nije ostao zabilježen podatak kome se neimaru može pripisati ova građevina, čija stilska rješenja upućuju na rješenja prijestoničke umjetnosti ranocarigradske škole.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref> Na temelju jedne prepiske sa Portom u kojoj Huseinpaša traži majstora za zidanje tvrđave u Makarskoj i predlaže da to bude Hajrudin, neimar mostarskog mosta iz 1566. godine, može se zaključiti da je dobro poznavanje Hajrudinove majstorske vještine, najvjerovatnije navelo Husein pašu da, nakon završetka posla u Makarskoj 1568. godine, sljedeće, 1569. godine, angažuje Hajrudina za gradnju svoje džamije. Izvjesno je da su uz Hajrudina mogli doći i dubrovački majstori, pošto su u to vrijeme intenzivno angažovani na izgradnji više zdanja na prostoru [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]], a poznato je da je Huseinpaša imao izuzetno dobre odnose sa Dubrovačkom Republikom.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref>

U Huseinpašinoj džamiji do danas je sačuvano samo nekoliko starih rukopisnih i štampanih knjiga. Među njima se posebno izdvaja rukopisni Kur'an. Ispisan je arapskim pismom, izuzetne iluminacije urađene pretežno u plavoj, zelenoj i crvenoj boji, na zlatnoj podlozi. Nastao je u XVI vijeku sa očuvanom zabilješkom o Huseinpaši kao njegovom naručiocu, odnosno vlasniku dobra.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>

Evlija Čelebija kaže: “da je kao kakva carska džamija, da je pokrivena olovom, da ima munare i visoku plavu kupolu, divno umjetnički izgrađenu. Oko ove kupole ima još šest polukupola, a izvan jugoistočne kapije stoje još tri kupole sa po četiri mramorna stuba. U sva četiri ugla džamije nalaze se, takodje, četiri ukrasne kupole. Premda je ova džamija malena, njeni su alemi visoki kao čovjekov uzrast. Kako je njen osnivač bio misirski vezir, on je dao da se ti alemi onamo naprave. Pozlatio ih je sa deset hiljada dukata i poslao mletačkim ladjama iz Aleksandrije. Oni se i sada sjaje tako kao da su istom izašli iz majstorove ruke; od njihovog sjaja ljudsko oko zabliješti. Od Sulejman-hana ovi alemi nijesu rdjali. Ova džamija ima minber, koji je takodje lijepo umjetnički izradjen. Majstor je tako isklesao mramor da mu se može čestitati na vještini. Iznad mihraba se nalazi slika Kabe na crnoj kadifi izvezena i ukrašena zlatom tako da izaziva zavist Manija i Behzada. U ovoj džamiji ima još jedna rijetkost koja zaslužuje da se vidi: To su „hasure“ kojima je džamija zastrta. Husein paša je iz Misira (Egipta) poslao ove hasure u Sulejman hanovo doba. To je takva vrsta hasure da ona i danas stoji onako umjetnički izgradjena i lijepa kao da je istom izašla iz majstorovih ruku,pa će vjerovatno tako još mnogo stotina godina ostati.

Unutrašnjost džamije ukrašena je detaljima u kamenu i rezanim na drvetu na mihrabu, mimberu i ćursu. Turska perforacija (slikarstvo) na unutrašnjim zidovima je izvanredna i fascinira posjetioce. Dekoracija zidova je izvršena koncem XIX vijeka. 

== Dizajn i konstrukcija ==
Huseinpašina džamija skromnih je dimenzija. Na prostoru bivše Jugoslavije ubrajala se u red džamija srednje veličine. Leži na kockastom postolju i gotovo da je kvadratne osnove. Dugačka je 17,20 m, a široka 13,10 m, sa zidovima debljine 1,10 m.<ref>Radoman Risto Manojlović, Kulturno-istorijski spomenici Pljevaljskog kraja, Istorija Pljevalja..., 638639.</ref> Njen glavni centralni prostor nadvisuje kupola raspona 10,85 metara. Pored glavne ima i dvije male kupole. Na ulaznom dijelu nalaze se 4 mermerna stuba. 

Munare zidano od laporca, visoko je 42 metra, od podnožja munareta, do šerefeta ima 110 stepenica, pa se smatra da je ovo munare jedno od najviših na Balkanu. Na tridesetom metru minareta dominira umjetnički lijepo izrađeni šerefet ukrašen stalaktitima, što daje impresivnu sliku: „Kao strela upućena nebu, vitko minare odvlači kamenu ljepoticu nebu, kome je bila upućena zajednička molba dobročinitelja i anonimnog neimara za vječno trajanje vanvremensko“.<ref>Vitomir Srbljanović, Husein-pašina džamija u Pljevljima, Mo
stovi, br. 7, Pljevlja 1970, 98.</ref>

Ova džamija je zidana od fino tesanog kamena, pedantno složenog u pravilne horizontalne redove, izuzimajući slijepe kupolice i minaret, za koje je korišćen laporac umjesto kamena. Skladni unutrašnji prostor Huseinpašine džamije dočarava impozantna plava i visoka kupola. Ona je vješto islikana živopisnim bojama u pravilno raspoređenim vegetabilnim motivima, dok zidove ukrašavaju citati iz Kur'ana. Na uobičajenom mjestu jugoistočnog zida smještena je molitvena niša reprezentativnog mihraba.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 182.</ref>

Po svojim karakteristikama, Husein-pašina džamija pripada stilu Ishak Čelebijine džamije u Bitolju, Čekrekčijine u Sarajevu, Aladža džamije u Foči i Hajder Kadijine u Bitolju.

<br />

==Literatura==
<references />