Razlika između izmjena na stranici "Ćorović"

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Nova stranica: ==Porijeklo== Ćorovići iz Bijelog Polja su veliko bratstvo koje naseljava Loznu početkom 18. vijeka. Tada je Mehmed Ćor-paša došao iz Osijek|...)
(Nema razlike)

Verzija na dan 12 februar 2020 u 16:08

Porijeklo

Ćorovići iz Bijelog Polja su veliko bratstvo koje naseljava Loznu početkom 18. vijeka. Tada je Mehmed Ćor-paša došao iz Osijeka, sa nalogom da umiri Hajdar-pašu koji je pokazivao neposlušnost prema centralnoj turskoj vlasti. Sa Hajdar-pašom se sporazumio da podijele Bihor, i time uspostave prijateljstvo.

Ćorovići su se širili iz Lozne u Ivanje, Trubinu, znatan broj ih danas živi u Novom Pazaru, a i u drugim mjestima (Bijelo Polje, Sarajevo itd). U Loznoj su podigli četvorospratnu kulu od kamena koja se završavala drvenim čardakom.

Prema predanju M. Lutovca, poslije povlačenja Turaka iz prekosavskih krajeva, Ćor-paša koji je došao iz Osijeka je dobio u Bihoru veliki posjed. Uz tursku vojsku protiv Brđana i Vasojevića učestvovali su, pod vođstvom Ćorovića i hodže-Gušmira i Bihorci, koji su se istakli pri napadu na Moraču, 1877. godine. Ćorovići, ugledna begovska porodica, koja je bila i nosilac turske vlasti u jednom dijelu Bihora, pokazivali su veću težnju za gospodarenjem, zbog čega su nailazili na otpor kod pojedinih jačih i borbenijih bratstava: Sijarića, Dupljaka i dr. Po dolasku turskog garnizona u grad Bihor, već je 1575. godine upravniku grada Bihora dato na uživanje selo Dobrodole i tri timara u Zatonu. Posijedanje zemlje dolazi do izražaja u 17. i 18. vijeku kada su se ovdje naselili Kajabegovići, Hajdarpašići, Šehovići i Ćorovići i po pravilu zauzeli najplodnije djelove Bihora. Docnije su begovi Ćorovići prekupili pola Azana, jer su pojedinci morali prodati zemlju, kako bi na taj način sigurnije živjeli pod okriljem begova. U središtu naselja Lozna na mjestu zvanom Loznica, bila je crkva koju narod, sigurno po rijeci, naziva Tronoša. Od jednog njenog dijela, Omer-beg Ćorović je podizao kulu ali su djelovi zidova crkve postojali sve do pred balkanski rat, 1912. godine. Što je interesantno, Ćorovići su svake godine davali crkvi prilog u vosku. Predanje kaže da je u ovoj crkvi služilo šest kaluđera. Pet su pobjegli a šesti je primio islam. Od njega su, kažu, Višnjići iz Crniša. Poslije 1699. godine u Loznu dolaze Ćorovići koji su odavde vladali velikim dijelom Bihora oko 200 godina. Mehmed Ćor-paša, rodonačelnik Ćorovića, došao je u Loznu iz Osijeka poslije zauzimanja ovog grada od strane austrijske vojske. On i njegovi potomci su imali spahiluke u Bihoru.

Ćorovići - Kuljani (od braće Ahmet-bega i Mustaj-bega).

Srodstvo

Genealoški podaci govori o jednoj liniji Ćorovića iz Lozne koje nazivaju i Zaimovićima, po rodonačelniku alajbegu Zaimbegu. I njegovi potomci su, kroz nekoliko generacija, bili alajbezi. Prvi od koga počinju ovi podaci je bio Smailbeg, rođen oko 100-120 godina nakon dolaska Ćorpaše u Bihor. U Istanbulu je živio i umro Hivzibeg Ćorović, koji je pripadao potomstvu Zaimbega i Smailbega, moguće još jednog Smailbegovog sina koji je ispušten iz ovog pregleda. Imao je sina i dvije kćeri, ostalo je nepoznato. Neke porodice su odselile za Novi Pazar, a potom u Tursku. [1]

Poznate ličnosti

Mehmed Ćor-paša - rodonačelnik.

Literatura

  1. Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002