Razlika između izmjena na stranici "Kolić"
(Nije prikazana jedna međuizmjena istog korisnika) | |||
Red 6: | Red 6: | ||
Kolića ima i iz Vitača - Zaton. | Kolića ima i iz Vitača - Zaton. | ||
− | Kolići iz Ujniča - | + | Kolići iz Ujniča - dva brata, Hadžo i Dervo, doselili su iz [[Kolašin|Kolašina]] na Ujniče prije 1878. godine. Kasnije su prodali zemlju, spremajući se kao i ostali da sele za Tursku. Nešto ih je spriječilo u toj namjeri, te su kupili zemlju u [[Krokočevo|Krokočevu]]. Dervovi potomci, osim jednog, odselili su za Tursku. |
Kolići iz Dobrakova - Iz Bjelojevića su došli u Bijelo Polje, zatim u [[Dobrinje]] a potom u Dobrakovo. Predak kojeg se oni sjećaju je Ibrahim.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref> | Kolići iz Dobrakova - Iz Bjelojevića su došli u Bijelo Polje, zatim u [[Dobrinje]] a potom u Dobrakovo. Predak kojeg se oni sjećaju je Ibrahim.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref> | ||
+ | |||
+ | == Etimologija == | ||
+ | ''Kol'' je bio naziv za jedan [[Kumani|Kumanskih]] klanova. Značilo je ''malo'', ''nekoliko''. | ||
==Literatura== | ==Literatura== |
Trenutna verzija na dan 13 februar 2020 u 17:19
Porijeklo
Kolići iz Bijelog Polja su iz Bjelojevića kod Mojkovca, odakle su se 1878. godine raselili. Danas žive u Bijelom Polju, Livadicama, Podima, Dobrakovu a mnogi su se nastanili u Turskoj. Kolići vjeruju da vode porijeklo od Kuča.
Kolićima sa Kuline je predak Adem, a Kolićima sa Livadica je predak Mehmedalija.
Kolića ima i iz Vitača - Zaton.
Kolići iz Ujniča - dva brata, Hadžo i Dervo, doselili su iz Kolašina na Ujniče prije 1878. godine. Kasnije su prodali zemlju, spremajući se kao i ostali da sele za Tursku. Nešto ih je spriječilo u toj namjeri, te su kupili zemlju u Krokočevu. Dervovi potomci, osim jednog, odselili su za Tursku.
Kolići iz Dobrakova - Iz Bjelojevića su došli u Bijelo Polje, zatim u Dobrinje a potom u Dobrakovo. Predak kojeg se oni sjećaju je Ibrahim.[1]
Etimologija
Kol je bio naziv za jedan Kumanskih klanova. Značilo je malo, nekoliko.
Literatura
- ↑ Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002