Razlika između izmjena na stranici "Zanimljivost 23 decembar"
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuverzija drugog korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
| − | * ... da vjetrenjače u Holandiji najviše su se koristile za isušivanje zemlje, ali i za cijeđenje ulja, sječenje drva, pravljenje senfa, hartije i duvana | + | *... da vjetrenjače u Holandiji najviše su se koristile za isušivanje zemlje, ali i za cijeđenje ulja, sječenje drva, pravljenje senfa, hartije i duvana. |
| − | * ... da od ukupne količine vode na Zemlji, 97 odsto nalazi se u okeanima, u jezerima manje od 0, 5 odsto, a u rijekama samo 0, 025 odsto | + | *... da od ukupne količine vode na Zemlji, 97 odsto nalazi se u okeanima, u jezerima manje od 0,5 odsto, a u rijekama samo 0,025 odsto. |
| − | * ... da kao što ljudi više koriste desnu, odnosno lijevu ruku, tako i hobotnice od ukupno osam pipaka jedan upotrebljavaju češće | + | *... da kao što ljudi više koriste desnu, odnosno lijevu ruku, tako i hobotnice od ukupno osam pipaka jedan upotrebljavaju češće. |
| − | * ... da ime Džozefa Rešendorfera malo ko pamti iako je ovaj njujorški pronalazač 30. marta 1858. godine prijavio izum koji je odmah osvojio svijet – grafitnu olovku s gumicom na vrhu | + | *... da ime Džozefa Rešendorfera malo ko pamti iako je ovaj njujorški pronalazač 30. marta 1858. godine prijavio izum koji je odmah osvojio svijet – grafitnu olovku s gumicom na vrhu. |
| − | * ... da poslije dugogodišnjeg istraživanja naučnici s univerziteta Harvard zaključili su da se osobe koje se bave dobrotvornim radom uspješnije izbore s težim oboljenjima | + | *... da poslije dugogodišnjeg istraživanja naučnici s univerziteta Harvard zaključili su da se osobe koje se bave dobrotvornim radom uspješnije izbore s težim oboljenjima. |
| − | * ... da na pojedinim crtežima vidi se da su stari Egipćani vrelim gvožđem žigosali stoku, posebno krave, još prije četiri hiljade godina | + | *... da na pojedinim crtežima vidi se da su stari Egipćani vrelim gvožđem žigosali stoku, posebno krave, još prije četiri hiljade godina. |
| − | * ... da nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako mu prija i plač | + | *... da nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako mu prija i plač. |
| − | * ... da brzina kojom se munja iz oblaka spušta ka zemlji iznosi | + | *... da većina istoričara slaže se da Kolumbo nije prva osoba koja je "otkrila" Ameriku i da su istraživači, uključujući muslimane iz zapadne Afrike stigli nekoliko vjekova prije Kolumba. U stvari, kada je Kolumbo napravio povijesna putovanja, oslanjao se na karte i geografske studije muslimanskog učenjaka 12. stoljeća Al-Idrisija. |
| + | *... da brzina kojom se munja iz oblaka spušta ka zemlji iznosi 1.600 kilometara u sekundi, što znači da njena brzina na sat iznosi 5.760.000 kilometara. | ||
Trenutna verzija na dan 25 januar 2022 u 16:19
- ... da vjetrenjače u Holandiji najviše su se koristile za isušivanje zemlje, ali i za cijeđenje ulja, sječenje drva, pravljenje senfa, hartije i duvana.
- ... da od ukupne količine vode na Zemlji, 97 odsto nalazi se u okeanima, u jezerima manje od 0,5 odsto, a u rijekama samo 0,025 odsto.
- ... da kao što ljudi više koriste desnu, odnosno lijevu ruku, tako i hobotnice od ukupno osam pipaka jedan upotrebljavaju češće.
- ... da ime Džozefa Rešendorfera malo ko pamti iako je ovaj njujorški pronalazač 30. marta 1858. godine prijavio izum koji je odmah osvojio svijet – grafitnu olovku s gumicom na vrhu.
- ... da poslije dugogodišnjeg istraživanja naučnici s univerziteta Harvard zaključili su da se osobe koje se bave dobrotvornim radom uspješnije izbore s težim oboljenjima.
- ... da na pojedinim crtežima vidi se da su stari Egipćani vrelim gvožđem žigosali stoku, posebno krave, još prije četiri hiljade godina.
- ... da nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako mu prija i plač.
- ... da većina istoričara slaže se da Kolumbo nije prva osoba koja je "otkrila" Ameriku i da su istraživači, uključujući muslimane iz zapadne Afrike stigli nekoliko vjekova prije Kolumba. U stvari, kada je Kolumbo napravio povijesna putovanja, oslanjao se na karte i geografske studije muslimanskog učenjaka 12. stoljeća Al-Idrisija.
- ... da brzina kojom se munja iz oblaka spušta ka zemlji iznosi 1.600 kilometara u sekundi, što znači da njena brzina na sat iznosi 5.760.000 kilometara.