Razlika između izmjena na stranici "Kršić"
(Nova stranica: ==Porijeklo== Prema porodičnom predanju Kršići su se ranije prezivali Hrastoder. Najstariji poznati predak je Plavo Hrastoder. Po knjizi ,,Bošnjaci Vitomirice" autora Alije D...) |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
==Porijeklo== | ==Porijeklo== | ||
| − | Prema porodičnom predanju Kršići su se ranije prezivali Hrastoder. Najstariji poznati predak je Plavo Hrastoder. | + | Prema porodičnom predanju Kršići su se ranije prezivali Hrastoder. Najstariji poznati predak je [[Plavo Hrastoder]]. |
| − | Po knjizi ,,Bošnjaci Vitomirice" autora Alije Džogovića, Kršići su se u Vitomirici doseljavali poslije 1950. godine pa do 1978. godine iz sela Radmance kod Petnjice. Hrastoderi su vrlo brojno prezime. Čuvaju predanje da vode porijeklo iz Kuča, kao Medunjani iz Plava i Nurkovići iz Rožaja. Neki dalji predak Hrastodera “pobjegao je iz Kuča zbog krvne osvete došao u Radmance”. Međutim, i ovdje su ga gonioci kasnije pronašli. Da bi se sakrio, on se popeo na visok hrast, ali su ga i ovdje gonioci pronašli, ubili ga i “odrali”. | + | Po knjizi ,,Bošnjaci Vitomirice" autora Alije Džogovića, Kršići su se u [[Vitomirica|Vitomirici]] doseljavali poslije 1950. godine pa do 1978. godine iz sela [[Radmance]] kod [[Petnjica|Petnjice]]. Hrastoderi su vrlo brojno prezime. Čuvaju predanje da vode porijeklo iz Kuča, kao [[Medunjanin|Medunjani]] iz [[Plav|Plava]] i [[Nurković|Nurkovići]] iz [[Rožaje|Rožaja]]. Neki dalji predak Hrastodera “pobjegao je iz Kuča zbog krvne osvete došao u Radmance”. Međutim, i ovdje su ga gonioci kasnije pronašli. Da bi se sakrio, on se popeo na visok hrast, ali su ga i ovdje gonioci pronašli, ubili ga i “odrali”. |
Po drugoj veziji u vrijeme “gladnih godina” neki njihovi preci gulili su koru od hrasta da bi se prehranili. “Od Hrastodera su Kršići iz Radmanaca. Novo prezime su uzeli po tome sto im je kuća bila na kršu. Hrastoderi i Kršici su jedno pleme. | Po drugoj veziji u vrijeme “gladnih godina” neki njihovi preci gulili su koru od hrasta da bi se prehranili. “Od Hrastodera su Kršići iz Radmanaca. Novo prezime su uzeli po tome sto im je kuća bila na kršu. Hrastoderi i Kršici su jedno pleme. | ||
| − | Nekoliko muslimanskih porodica Rastoder doseljeno je prije dvadesetak godina iz Radmanaca, kod Ivangrada. Tamo ih ima oko 250 porodica. Islamizirani su Kuči i rod sa Nurkovićima, a Kršići su njihov ogranak.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> | + | Nekoliko muslimanskih porodica Rastoder doseljeno je prije dvadesetak godina iz Radmanaca, kod Ivangrada. Tamo ih ima oko 250 porodica. Islamizirani su [[Kuč|Kuči]] i rod sa [[Nurković|Nurkovićima]], a Kršići su njihov ogranak.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> |
==Srodstvo== | ==Srodstvo== | ||
| − | Pripadaju haplogrupi R-Y82919. | + | Pripadaju haplogrupi '''[[R-Y82919]]'''. |
| − | Genaološko istraživanje ukazuje da su Kršićima i Rastoderima srodni najviše bihorski Agovići. Bihorski rod kojem pripadaju Kršići je na Bihor doseljen najvjerovatnije iz Plava, dok mu Korjeni sežu u skadarsku Malesiju, gdje dalje porijeklo ima srodnosti sa plemenom Murići.<ref>https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-krsic-iz-radmanaca-kod-petnjice/</ref> | + | Genaološko istraživanje ukazuje da su Kršićima i [[Rastoder|Rastoderima]] srodni najviše bihorski [[Agović|Agovići]]. Bihorski rod kojem pripadaju Kršići je na Bihor doseljen najvjerovatnije iz [[Plav|Plava]], dok mu Korjeni sežu u skadarsku Malesiju, gdje dalje porijeklo ima srodnosti sa plemenom [[Murić|Murići]].<ref>https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-krsic-iz-radmanaca-kod-petnjice/</ref> |
==Poznate ličnosti== | ==Poznate ličnosti== | ||
| − | Plavo Hrastoder - rodonačelnik | + | |
| + | * [[Plavo Hrastoder]] - rodonačelnik | ||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
Verzija na dan 21 april 2020 u 21:13
Porijeklo
Prema porodičnom predanju Kršići su se ranije prezivali Hrastoder. Najstariji poznati predak je Plavo Hrastoder.
Po knjizi ,,Bošnjaci Vitomirice" autora Alije Džogovića, Kršići su se u Vitomirici doseljavali poslije 1950. godine pa do 1978. godine iz sela Radmance kod Petnjice. Hrastoderi su vrlo brojno prezime. Čuvaju predanje da vode porijeklo iz Kuča, kao Medunjani iz Plava i Nurkovići iz Rožaja. Neki dalji predak Hrastodera “pobjegao je iz Kuča zbog krvne osvete došao u Radmance”. Međutim, i ovdje su ga gonioci kasnije pronašli. Da bi se sakrio, on se popeo na visok hrast, ali su ga i ovdje gonioci pronašli, ubili ga i “odrali”.
Po drugoj veziji u vrijeme “gladnih godina” neki njihovi preci gulili su koru od hrasta da bi se prehranili. “Od Hrastodera su Kršići iz Radmanaca. Novo prezime su uzeli po tome sto im je kuća bila na kršu. Hrastoderi i Kršici su jedno pleme.
Nekoliko muslimanskih porodica Rastoder doseljeno je prije dvadesetak godina iz Radmanaca, kod Ivangrada. Tamo ih ima oko 250 porodica. Islamizirani su Kuči i rod sa Nurkovićima, a Kršići su njihov ogranak.[1]
Srodstvo
Pripadaju haplogrupi R-Y82919.
Genaološko istraživanje ukazuje da su Kršićima i Rastoderima srodni najviše bihorski Agovići. Bihorski rod kojem pripadaju Kršići je na Bihor doseljen najvjerovatnije iz Plava, dok mu Korjeni sežu u skadarsku Malesiju, gdje dalje porijeklo ima srodnosti sa plemenom Murići.[2]
Poznate ličnosti
- Plavo Hrastoder - rodonačelnik
Literatura
- ↑ Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd
- ↑ https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-krsic-iz-radmanaca-kod-petnjice/