Rastoder
Porijeklo
Prema porodičnom predanju Rastoderi su se prezivali Hrastoder. Bratska prezimena su Nurkovići iz Seošnice, Medunjani iz Plava i Petrovići sa Kosora.
U Vitomirici su se doseljavali poslije 1950. godine pa do 1978. godine iz sela Radmance kod Petnjice. Hrastoderi su vrlo brojno prezime. Čuvaju predanje da vode porijeklo iz Kuča, kao Medunjani iz Plava i Nurkovići iz Rožaja. Neki dalji predak Hrastodera “pobjegao je iz Kuča zbog krvne osvete i došao u Radmance”. Međutim, i ovdje su ga gonioci kasnije pronašli. Da bi se sakrio, on se popeo na visok hrast, ali su ga i ovdje gonioci pronašli, ubili ga i “odrali”.
Po drugoj veziji u vrijeme “gladnih godina” neki njihovi preci gulili su koru od hrasta da bi se prehranili. Od Hrastodera su Kršići iz Radmanaca. Novo prezime su uzeli po tome sto im je kuća bila na kršu. Hrastoderi i Kršici su jedno pleme.[1]
Srodstvo
Pripadaju haplogrupi R-Y82919.
Geneaološko istraživanje ukazuje da su Rastoderima srodni bihorski Agovići i Kršići.
Bihorski rod kojem pripadaju Rastoderi je na Bihor doseljen najvjerovatnije iz Plava, dok mu Korjeni sežu u skadarsku Malesiju, gdje dalje porijeklo ima srodnosti sa plemenom Murići.[2]
Poznate ličnosti
- Gazi mula Osman Hrastoder – imam i vođa muslimanske milicije Bihora
- Šerbo Rastoder – akademik
- Rifat Rastoder – predsjedik Skupštine Crne Gore
Literatura
- ↑ A.Džogović, Bošnjaci Vitomirice/
- ↑ https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-rastoder-iz-radmanaca-kod-petnjice/