Alija (ime)
| Izgovor | Àlija |
|---|---|
| Rod | muški |
| Porijeklo | |
| Značenje | visok, uzvišen; odličan; plemenit + naš nastavak -(j)a radi deklinacije |
| Porijeklo | arapsko |
Alija (Àlija), sve češće u obliku Ali,
gen. -ē; vok. Àlija; prisv. pridjev Àlijīn; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Aliyy (‘Alī) (lično m. ime) = visok, uzvišen; odličan; plemenit + naš nastavak -(j)a radi deklinacije.
Hipok. Ȁla, Ále, Àlečko, Ȁlica, Áljo, Áko
Alija je ime Muhammedovog stričevića, koji je bio muž njegove kćerke Fatime i otac jedina dva muška Muhammedova potomka (unuka) Hasana i Huseina. Godine 656. izabran je za četvrtog halifu, a 661. godine je mučki ubijen. Za njegovo ime i njegovu ličnost vezan je i veliki raskol u islamu, koji je podijelio muslimane u dva tabora – sunite i šiite. Svojim šiitskim pristalicama Alija je postao pravi svetac-mučenik, gotovo ravan Muhammedu, a neki su ga ekstremisti smatrali čak inkarnacijom božanstva. Mrtvi Alija se pokazao djelotvornijim od živog Alije kao mučenik odjednom je dobio više nego što je za života izgubio. Među muslimanima Srednjeg istoka, a posebno među šiitima u Iraku i u Perziji (Iranu), postao je toliko popularan da je izrastao u pravu legendarnu ličnost s najljepšim epitetima, od kojih mnogi nisu izmišljeni, već su zaista bili obilježje njegove ličnosti. Bio je neustrašiv u boju, mudar u savjetovanju, rječit u razgovoru, iskren prema prijeteljima, a velikodušan prema neprijateljima. Oko njegova imena nagomilale su se mnogobrojne pjesme, priče i anegdote. I danas svake godine njegov grob u Nedžefu (Irak) i grob njegova sina Huseina posjećuje stotine hiljada šiitskih hodočasnika, gdje se dramski predstavlja i oplakuje njihovo stradanje.[1]
Literatura
- ↑ Ismet Smailović, Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, Monografije I, Sarajevo, 1977.