Razlika između izmjena na stranici "Bihorac"
(Nova stranica: ==Porijeklo== Doseljeni su u Goluban iz Krnje Jele. Prezime su uzeli po Bihoru, kraju odakle su i došli. Prije dolaska u Zaječiće živjeli su u selu Srđevac (Bihor) i da im se...) |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
==Porijeklo== | ==Porijeklo== | ||
| − | Doseljeni su u Goluban iz Krnje Jele. Prezime su uzeli po Bihoru, kraju odakle su i došli. Prije dolaska u Zaječiće živjeli su u selu Srđevac (Bihor) i da im se predak zvao Nuho Toković koji je zbog krvne osvete morao da se skloni u Kostenice pa poslije u Zaječiće.<ref>J. Bihorac i Z. Bihorac, Bihorci-monografija</ref> | + | Doseljeni su u [[Goluban]] iz [[Krnja Jela|Krnje Jele]]. Prezime su uzeli po [[Bihor|Bihoru]], kraju odakle su i došli. Prije dolaska u [[Zaječiće]] živjeli su u selu [[Srđevac]] (Bihor) i da im se predak zvao [[Nuho Toković]] koji je zbog krvne osvete morao da se skloni u [[Kostenice]] pa poslije u [[Zaječiće]].<ref>J. Bihorac i Z. Bihorac, Bihorci-monografija</ref> Postoje mišljenja da je narod neke od njih u [[Bihor|Bihoru]] nazivao Obešenjacima.<ref>Mušović, Dr Ejup, Stanovništvo sjeničkog i tutinskog kraja</ref> |
| − | Postoje mišljenja da je narod neke od njih u Bihoru nazivao Obešenjacima.<ref>Mušović, Dr Ejup, Stanovništvo sjeničkog i tutinskog kraja</ref> | ||
| − | Prema porodičnom predanju Bihorci su se u Zaječiće doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz Sandžaka 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u Dugoj Poljani se 1767. godine pominje Osman Bihorac. Iste godine se u Novom Pazaru pominje Alija Bihorac, a 1814. godine Hasan i Mehmed Bihorac.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> | + | Prema porodičnom predanju Bihorci su se u [[Zaječiće]] doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz [[Sandžak|Sandžaka]] 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u [[Duga Poljana|Dugoj Poljani]] se 1767. godine pominje [[Osman Bihorac]]. Iste godine se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] pominje [[Alija Bihorac]], a 1814. godine [[Hasan Bihorac|Hasan]] i [[Mehmed Bihorac|Mehmed]] Bihorac.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli. |
| − | Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli. | ||
| − | Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Bihorci koji su kasnije došli su islamizirani na Pešteri u drugoj polivini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju | + | Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Bihorci koji su kasnije došli su islamizirani na [[Pešter|Pešteri]] u drugoj polivini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju Biorci. |
| − | U Paralovu kod Novog Pazara Bihorci su porijeklom Vasojevići.<ref>Mušović, Dr Ejup, Muslimani Crne Gore</ref> U Tutinu se prezivaju Bijorci. | + | U [[Paralovo|Paralovu]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] Bihorci su porijeklom Vasojevići.<ref>Mušović, Dr Ejup, Muslimani Crne Gore</ref> U [[Tutin|Tutinu]] se prezivaju Bijorci. U [[Duga Poljana|Dugu Poljanu]] su došli iz [[Krnja Jela|Krnje Jele]] i [[Tuzinje|Tuzinja]] 1934. godine.<ref>F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina</ref> Neki Bihorci iz [[Zaječiće|Zaječića]] su u [[Sarajevo|Sarajevu]] promenili prezime u [[Hadžimahmutović]]. |
| − | U Dugu Poljanu su došli iz Krnje Jele i Tuzinja 1934. godine.<ref>F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina</ref> Neki Bihorci iz Zaječića su u Sarajevu promenili prezime u Hadžimahmutović. | ||
==Poznate ličnosti== | ==Poznate ličnosti== | ||
| − | |||
| − | Faruk Bihorac - fudbaler | + | * [[Erkin Bihorac]] - pesnik |
| − | + | * [[Faruk Bihorac]] - fudbaler | |
| − | Šefćet Šeki Bihorac - estradni umjetnik | + | * [[Šefćet Šeki Bihorac]] - estradni umjetnik |
==Literatura== | ==Literatura== | ||
Verzija na dan 3 maj 2020 u 19:28
Porijeklo
Doseljeni su u Goluban iz Krnje Jele. Prezime su uzeli po Bihoru, kraju odakle su i došli. Prije dolaska u Zaječiće živjeli su u selu Srđevac (Bihor) i da im se predak zvao Nuho Toković koji je zbog krvne osvete morao da se skloni u Kostenice pa poslije u Zaječiće.[1] Postoje mišljenja da je narod neke od njih u Bihoru nazivao Obešenjacima.[2]
Prema porodičnom predanju Bihorci su se u Zaječiće doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz Sandžaka 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u Dugoj Poljani se 1767. godine pominje Osman Bihorac. Iste godine se u Novom Pazaru pominje Alija Bihorac, a 1814. godine Hasan i Mehmed Bihorac.[3] Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli.
Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Bihorci koji su kasnije došli su islamizirani na Pešteri u drugoj polivini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju Biorci.
U Paralovu kod Novog Pazara Bihorci su porijeklom Vasojevići.[4] U Tutinu se prezivaju Bijorci. U Dugu Poljanu su došli iz Krnje Jele i Tuzinja 1934. godine.[5] Neki Bihorci iz Zaječića su u Sarajevu promenili prezime u Hadžimahmutović.
Poznate ličnosti
- Erkin Bihorac - pesnik
- Faruk Bihorac - fudbaler
- Šefćet Šeki Bihorac - estradni umjetnik