Razlika između izmjena na stranici "Bihorac"

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
 
Red 4: Red 4:
 
Prema porodičnom predanju Bihorci su se u [[Zaječiće]] doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz [[Sandžak|Sandžaka]] 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u [[Duga Poljana|Dugoj Poljani]] se 1767. godine pominje [[Osman Bihorac]]. Iste godine se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] pominje [[Alija Bihorac]], a 1814. godine [[Hasan Bihorac|Hasan]] i [[Mehmed Bihorac|Mehmed]] Bihorac.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli.
 
Prema porodičnom predanju Bihorci su se u [[Zaječiće]] doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz [[Sandžak|Sandžaka]] 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u [[Duga Poljana|Dugoj Poljani]] se 1767. godine pominje [[Osman Bihorac]]. Iste godine se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] pominje [[Alija Bihorac]], a 1814. godine [[Hasan Bihorac|Hasan]] i [[Mehmed Bihorac|Mehmed]] Bihorac.<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli.
  
Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Bihorci koji su kasnije došli su islamizirani na [[Pešter|Pešteri]] u drugoj polivini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju Biorci.  
+
Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju Biorci.  
  
 
U [[Paralovo|Paralovu]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] Bihorci su porijeklom Vasojevići.<ref>Mušović, Dr Ejup, Muslimani Crne Gore</ref> U [[Tutin|Tutinu]] se prezivaju Bijorci. U [[Duga Poljana|Dugu Poljanu]] su došli iz [[Krnja Jela|Krnje Jele]] i [[Tuzinje|Tuzinja]] 1934. godine.<ref>F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina</ref> Neki Bihorci iz [[Zaječiće|Zaječića]] su u [[Sarajevo|Sarajevu]] promenili prezime u [[Hadžimahmutović]].
 
U [[Paralovo|Paralovu]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] Bihorci su porijeklom Vasojevići.<ref>Mušović, Dr Ejup, Muslimani Crne Gore</ref> U [[Tutin|Tutinu]] se prezivaju Bijorci. U [[Duga Poljana|Dugu Poljanu]] su došli iz [[Krnja Jela|Krnje Jele]] i [[Tuzinje|Tuzinja]] 1934. godine.<ref>F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina</ref> Neki Bihorci iz [[Zaječiće|Zaječića]] su u [[Sarajevo|Sarajevu]] promenili prezime u [[Hadžimahmutović]].
Red 10: Red 10:
 
==Poznate ličnosti==
 
==Poznate ličnosti==
  
* [[Erkin Bihorac]] - pesnik
+
*[[Erkin Bihorac]] - pesnik
* [[Faruk Bihorac]] - fudbaler
+
*[[Faruk Bihorac]] - fudbaler
* [[Šefćet Šeki Bihorac]] - estradni umjetnik
+
*[[Šefćet Šeki Bihorac]] - estradni umjetnik
  
 
==Literatura==
 
==Literatura==

Trenutna verzija na dan 18 juni 2021 u 10:55

Porijeklo

Doseljeni su u Goluban iz Krnje Jele. Prezime su uzeli po Bihoru, kraju odakle su i došli. Prije dolaska u Zaječiće živjeli su u selu Srđevac (Bihor) i da im se predak zvao Nuho Toković koji je zbog krvne osvete morao da se skloni u Kostenice pa poslije u Zaječiće.[1] Postoje mišljenja da je narod neke od njih u Bihoru nazivao Obešenjacima.[2]

Prema porodičnom predanju Bihorci su se u Zaječiće doselili prije 8 koljena. Najvjerovatnije su se naselili na Sjeničko - peštersku visoravan poslije povlačenja Karađorđa iz Sandžaka 1809. godine ili 20 godina kasnije. Međutim, po njihovom računanju to je moglo da bude izmeđi 1720 i 1750. godine što se teško uklapa u broj koljena. Prema dugopoljskoj ćefilemi u Dugoj Poljani se 1767. godine pominje Osman Bihorac. Iste godine se u Novom Pazaru pominje Alija Bihorac, a 1814. godine Hasan i Mehmed Bihorac.[3] Svakako da svi Bihorci nisu srodnici, jer je prezime po kraju iz kojeg su došli.

Bihorci su veoma brojni na Sjeničko - pešterskoj visoravni gdje su se doselili u prvoj polovini 19. vijeka. Oni koji su ostali u pravoslavlju se prezivaju Biorci.

U Paralovu kod Novog Pazara Bihorci su porijeklom Vasojevići.[4] U Tutinu se prezivaju Bijorci. U Dugu Poljanu su došli iz Krnje Jele i Tuzinja 1934. godine.[5] Neki Bihorci iz Zaječića su u Sarajevu promenili prezime u Hadžimahmutović.

Poznate ličnosti

Literatura

  1. J. Bihorac i Z. Bihorac, Bihorci-monografija
  2. Mušović, Dr Ejup, Stanovništvo sjeničkog i tutinskog kraja
  3. Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd
  4. Mušović, Dr Ejup, Muslimani Crne Gore
  5. F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina