866
izmjena
Izmjene
nema sažetka izmjene
Nakon detaljnog istraživanja, upoređivanja istorijskih činjenica i porodične predaje zaključujemo da sandžački Đukići potiču od Uroša Vukova koji se je rodio oko 1700. godine u Cecunima kod Andrijevice (Đuka – Vukašin – Stanj – Vuk – Uroš). Iako se to ne može sa potpunim pouzdanjem reći, smatra se da je Uroš imao tri sina:
Nakon detaljnog istraživanja, upoređivanja istorijskih činjenica i porodične predaje zaključujemo da sandžački Đukići potiču od Uroša Vukova koji se je rodio oko 1700. godine u Cecunima kod Andrijevice (Đuka – Vukašin – Stanj – Vuk – Uroš). Iako se to ne može sa potpunim pouzdanjem reći, smatra se da je Uroš imao tri sina:
* Čukana, čiji su se potomci smjestili u [[Boguti|Bogutima]], [[Tuzinje|Tuzinju]], [[Žitniće|Žitniću]], [[Melaje|Melaju]], [[Čarovina|Čarovini]], [[Crnoć|Crnoći]] i [[Raždaginja|Raždaginji]]. Bogućani u Žitniću su potomci njegovog sina Šeha;
*Čukana, čiji su se potomci smjestili u [[Boguti|Bogutima]], [[Tuzinje|Tuzinju]], [[Žitniće|Žitniću]], [[Melaje|Melaju]], [[Čarovina|Čarovini]], [[Crnoć|Crnoći]] i [[Raždaginja|Raždaginji]]. Bogućani u Žitniću su potomci njegovog sina Šeha;
* Miloša, oženjenog od Anđića iz Kaludre kod Berana, čiji potomci su naselili Goražde na Polici;
*Miloša, oženjenog od Anđića iz Kaludre kod Berana, čiji potomci su naselili Goražde na Polici;
* Vukića, čiji potomci su naselili Erčege kod Ivanjice, a potom se vratili u Babino na Polici kod Berana;
*Vukića, čiji potomci su naselili Erčege kod Ivanjice, a potom se vratili u Babino na Polici kod Berana;
Od sve Uroševe porodice, samo je Vukićeva grana, kao i grana Smaja Miloševog ostala (odnosno vratila se) u pravoslavlju, dok su svi ostali prihvatili islam i nadalje se razvijali kao pripadnici bošnjačke etničke zajednice.
Od sve Uroševe porodice, samo je Vukićeva grana, kao i grana Smaja Miloševog ostala (odnosno vratila se) u pravoslavlju, dok su svi ostali prihvatili islam i nadalje se razvijali kao pripadnici bošnjačke etničke zajednice.
Za Čukana Uroševog se pretpostavlja da je imao pet sinova. Budući da je zemlja u Bogutima bila oskudna i u begovskom vlasništvu, u tom mjestu je mogao ostati samo jedan sin, dok su ostala trojica tokom prve polovine 19. vijeka preselili u ostala mjesta Pešterske visoravni:
Za Čukana Uroševog se pretpostavlja da je imao pet sinova. Budući da je zemlja u Bogutima bila oskudna i u begovskom vlasništvu, u tom mjestu je mogao ostati samo jedan sin, dok su ostala trojica tokom prve polovine 19. vijeka preselili u ostala mjesta Pešterske visoravni:
* Ramo je ostao u Bogutima, gdje je velika većina njegovih potomaka živjela do 1955. g. (zadnji se iselili 1963. g.), da bi se iselili prema Makedoniji i Turskoj. Danas Ramovi potomci nose prezimena Đukić, Bogućanin, Šabanović, Adilović, Ajdinović, Bajrović, Sinanović.
*Ramo je ostao u Bogutima, gdje je velika većina njegovih potomaka živjela do 1955. g. (zadnji se iselili 1963. g.), da bi se iselili prema Makedoniji i Turskoj. Danas Ramovi potomci nose prezimena Đukić, Bogućanin, Šabanović, Adilović, Ajdinović, Bajrović, Sinanović.
* Šeho, čiji su potomci prešli u Žitniće iza 1840. g. Neki od njih su 1920-ih godina preselili u Vučiniće kod Novog Pazara. Šehovi potomci se danas prezivaju Bogućanin, a nekoliko familija Malićević.
*Šeho, čiji su potomci prešli u Žitniće iza 1840. g. Neki od njih su 1920-ih godina preselili u Vučiniće kod Novog Pazara. Šehovi potomci se danas prezivaju Bogućanin, a nekoliko familija Malićević.
* Sin nepoznatog imena, čiji su sinovi otišli u Tuzinje također negdje iza 1840. g. Ovo je ujedno i najbrojnija grana pešterskih Đukića, mada se je najveći dio potomaka vremenom iselio u gradske centre. Svi se oni danas prezivaju Bogućanin.
*Sin nepoznatog imena, čiji su sinovi otišli u Tuzinje također negdje iza 1840. g. Ovo je ujedno i najbrojnija grana pešterskih Đukića, mada se je najveći dio potomaka vremenom iselio u gradske centre. Svi se oni danas prezivaju Bogućanin.
* Sinan, čiji su sinovi prešli u Melaje u Koštanpolju gdje su živjeli nekoliko decenija, nakon čega će neki njihovi potomci prvo preći u Čarovinu, neki u Crnoću, dok će samo jedan od njih ostati u Melaju. Trojica od četvorice braće iz Čarovine će potom preći u Žitniće kod svojih rođaka koji su došli direktno iz Boguta, a jedan njihov ogranak će se pridružiti Đukićima u Tuzinju, naseljavanjem u južnom dijelu sela. Sinanovo potomstvo danas nosi prezimena Đukić, Bogućanin i Hajrović.
*Sinan, čiji su sinovi prešli u Melaje u Koštanpolju gdje su živjeli nekoliko decenija, nakon čega će neki njihovi potomci prvo preći u Čarovinu, neki u Crnoću, dok će samo jedan od njih ostati u Melaju. Trojica od četvorice braće iz Čarovine će potom preći u Žitniće kod svojih rođaka koji su došli direktno iz Boguta, a jedan njihov ogranak će se pridružiti Đukićima u Tuzinju, naseljavanjem u južnom dijelu sela. Sinanovo potomstvo danas nosi prezimena Đukić, Bogućanin i Hajrović.
* Halil je prešao u Raždaginju gdje se razvilo bratstvo pod prezimenom [[Tajić]].
*Halil je prešao u Raždaginju gdje se razvilo bratstvo pod prezimenom [[Tajić]].
==Srodstvo==
==Srodstvo==
Vasojevići su jedan od starih rodova koji potiču iz Lijeve Rijeke sjeverozapadno od Skadarskog jezera. Vasojevići su jako brojno pleme koje se raširilo širom sjevera Crne Gore i Sandžaka. Vasojevići, starosjedilačko stanovništvo, koji su slavenizirani najkasnije do 15. vijeka.
Svi Vasojevići su genetski bliski rođaci Bogućanima-Đukićima. Najbliži su Šabanovići, također rodom iz Boguti, navodno potomci Rama Čukanovog.
Iako su Rahići iz Trijebina na Pešteri smatrani Đukićima, a i naseljeni su zajedno s Đukićima na Pešteri, DNK istraživanje je ukazalo da su Rahići zapravo genetski bliži plemenu Kuča.
Bogućani pripadaju halpogrupi [[E-Y37092|E-Y37092]]. Genealoško istraživanje ukazuje da predanje o porijeklu Bogućana-Đukića je tačno.<ref>https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-bogucanin-iz-sandzaka/</ref>
==Poznate ličnosti==
==Poznate ličnosti==
* [[Šeho Čukanov Đukić]] – rodonačelnik Bogućana u Žitniću
*[[Šeho Čukanov Đukić]] – rodonačelnik Bogućana u Žitniću
==Literatura==
==Literatura==