Red 1: |
Red 1: |
| {{Infobox_dzamije | | {{Infobox_dzamije |
− | | dzamija = Gradska (Jusufa) džamija ili Gušmirska džamija | + | | dzamija = Gradska (Jusufa) džamija |
| | | |
| | | |
Red 27: |
Red 27: |
| [[Kategorija:Bjelopoljske džamije]] | | [[Kategorija:Bjelopoljske džamije]] |
| | | |
− | Najpoznatija džamija u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] je '''Gradska (Jusufova) džamija'''. Prvobitno je ova džamija bila sagrađena u selu [[Jabučno]]. Odatle je 1741. godine u djelovima, na rukama, prenešena i napravljena u sadašnjem obliku. Detaljno je rekonstruisana u više navrata. | + | Najpoznatija džamija u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] je '''Gradska (Jusufova) džamija'''. Prvobitno je ova džamija bila sagrađena u selu [[Jabučno]]. Odatle je 1741. godine u djelovima, na rukama, prenešena i napravljena u sadašnjem obliku. Detaljno je rekonstruisana u više navrata. <mapframe latitude="43.033435" longitude="19.742925" zoom="16" width="400" height="300" align="right"> |
| + | { |
| + | "type": "FeatureCollection", |
| + | "features": [ |
| + | { |
| + | "type": "Feature", |
| + | "properties": {}, |
| + | "geometry": { |
| + | "type": "Point", |
| + | "coordinates": [ |
| + | 19.74288493394852, |
| + | 43.03338807373944 |
| + | ] |
| + | } |
| + | } |
| + | ] |
| + | } |
| + | </mapframe>Munare je od tvrdog materijala kao i sama džamija. Kvalitetno je obrađena i dobro opremljena. U haremu džamije se nalazi i nekoliko mezara, među kojima prednjači mezar imama Mustafe Gušmirovića, pa je neki po njemu zovu '''Gušmirska džamija'''. |
| | | |
− | Munare je od tvrdog materijala kao i sama džamija. Kvalitetno je obrađena i dobro opremljena. U haremu džamije se nalazi i nekoliko mezara, među kojima prednjači mezar imama Mustafe Gušmirovića, pa je neki po njemu zovu '''Gušmirska džamija'''.
| + | U haremu ove džamije nalaze se kancelarije islamske zajednice, mektebske učionice, abdesthana i stanovi za imame. Džamija je imala svoje vakufe: njiva u Bijelom Polju, mekteb i tri groblja sa godišnjim prihodima.<ref> Š. Rastoder, O vakufima u Crnoj Gori s kraja XIX i prve polovine XX vijeka, Ibidem, 49.</ref> Posljednja restauracija je izvršena oktobra 2001. god., tj. mjeseca Šabana 1422. hidžretske godine. |
| + | |
| + | ==Literatura== |
| + | <references /> |