Izmjene

Idi na navigaciju Idi na pretragu
nema sažetka izmjene
Red 32: Red 32:  
[[Kategorija:Pljevaljske džamije]]
 
[[Kategorija:Pljevaljske džamije]]
   −
Husein­paša Boljanić je ovu džamiju podigao 1569. go­dine. Ona, prema mišljenju Andreja Andrejevića ne samo da zauzima istaknuto mjesto među spomenicima islamske umjetnosti na teritoriji bivše Jugoslavije, već po svom arhitektonskom tipu i karakteristikama predstavlja jedinstvenu građevinu ovakve vrste na našim prostorima. Koliko je ova građevina odudarala od drugih islamskih sakralnih objekata podizanih širom Crne Gore, svjedoči podatak da je Evlija Čelebi, koji je proputovao čitavim Carstvom, poredi sa „kakvom carskom džamijom“.<ref>Evlija Čelebi, Putopis..., 397.</ref> Ona je i izraziti primjer brzine kojom se umjetnički uticaj iz prijestonice širio u udaljene djelove Carstva.<ref>Andrej Andrejević, Pljevaljska džamija i njeno mjesto u islam- skoj umjetnosti na našem tlu, Seoski dani Sretena Vukoslavljevića, knj. V, Prijepolje 1978, 188. Mehmed Hadži­Šehović, Prvi islamski kulturno- istorijski spomenici, Mileševski zapisi, br. 5, Prijepolje 2002, 142.</ref>
+
'''[[Husein­paša Boljanić]]''' je ovu džamiju podigao 1569. go­dine i nalazi se u [[Pljevlja|Pljevljima]], [[Sandžak]]. Ona, prema mišljenju Andreja Andrejevića ne samo da zauzima istaknuto mjesto među spomenicima islamske umjetnosti na teritoriji bivše Jugoslavije, već po svom arhitektonskom tipu i karakteristikama predstavlja jedinstvenu građevinu ovakve vrste na našim prostorima. Koliko je ova građevina odudarala od drugih islamskih sakralnih objekata podizanih širom Crne Gore, svjedoči podatak da je Evlija Čelebi, koji je proputovao čitavim Carstvom, poredi sa „''kakvom carskom džamijom''“.<ref>Evlija Čelebi, Putopis..., 397.</ref> Ona je i izraziti primjer brzine kojom se umjetnički uticaj iz prijestonice širio u udaljene djelove Carstva.<ref>Andrej Andrejević, Pljevaljska džamija i njeno mjesto u islam- skoj umjetnosti na našem tlu, Seoski dani Sretena Vukoslavljevića, knj. V, Prijepolje 1978, 188. Mehmed Hadži­Šehović, Prvi islamski kulturno- istorijski spomenici, Mileševski zapisi, br. 5, Prijepolje 2002, 142.</ref>
   −
Nije ostao zabilježen podatak kome se neimaru može pripisati ova građevina, čija stilska rješenja upućuju na rješenja prijestoničke umjetnosti ranocarigradske škole.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref> Na temelju jedne prepiske sa Portom u kojoj Husein­paša traži majstora za zidanje tvrđave u Makarskoj i predlaže da to bude Hajrudin, neimar mostarskog mosta iz 1566. godine, može se zaključiti da je dobro poznavanje Hajrudinove majstorske vještine, najvjerovatnije navelo Husein­ pašu da, nakon završetka posla u Makarskoj 1568. godine, sljedeće, 1569. godine, angažuje Hajrudina za gradnju svoje džamije. Izvjesno je da su uz Hajrudina mogli doći i dubrovački majstori, pošto su u to vrijeme intenzivno angažovani na izgradnji više zdanja na prostoru hercegovačkog sandžaka, a poznato je da je Husein­paša imao izuzetno dobre odnose sa Dubrovačkom Republikom.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref>
+
Husein­pašina zadužbina višestrukih namjena odgovorila je željama graditelja – odoljela vremenu i dala svojevrstan pečat Plje­vljima kao važnom gradskom naselju. Skladnost, neuobičajena toplina ukrasa i prozračnost kamena džamije, nenametljivo opominju i svjedoče o stremljenju da se ljepotom i pregnućem ostane u „vje­čnom trajanju“.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>
    +
== Historija ==
 +
Nije ostao zabilježen podatak kome se neimaru može pripisati ova građevina, čija stilska rješenja upućuju na rješenja prijestoničke umjetnosti ranocarigradske škole.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref> Na temelju jedne prepiske sa Portom u kojoj Husein­paša traži majstora za zidanje tvrđave u Makarskoj i predlaže da to bude Hajrudin, neimar mostarskog mosta iz 1566. godine, može se zaključiti da je dobro poznavanje Hajrudinove majstorske vještine, najvjerovatnije navelo Husein­ pašu da, nakon završetka posla u Makarskoj 1568. godine, sljedeće, 1569. godine, angažuje Hajrudina za gradnju svoje džamije. Izvjesno je da su uz Hajrudina mogli doći i dubrovački majstori, pošto su u to vrijeme intenzivno angažovani na izgradnji više zdanja na prostoru [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]], a poznato je da je Husein­paša imao izuzetno dobre odnose sa Dubrovačkom Republikom.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 187.</ref>
 +
 +
U Husein­pašinoj džamiji do danas je sačuvano samo nekoliko starih rukopisnih i štampanih knjiga. Među njima se posebno izdvaja rukopisni Kur'an. Ispisan je arapskim pismom, izuzetne iluminacije urađene pretežno u plavoj, zelenoj i crvenoj boji, na zlatnoj podlozi. Nastao je u XVI vijeku sa očuvanom zabilješkom o Husein­paši kao njegovom naručiocu, odnosno vlasniku dobra.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>
 +
 +
== Dizajn i konstrukcija ==
 
Husein­pašina džamija skromnih je dimenzija. Na prostoru bivše Jugoslavije ubrajala se u red džamija srednje veličine. Leži na kockastom postolju i gotovo da je kvadratne osnove. Dugačka je 17,20 m, a široka 13,10 m, sa zidovima debljine 1,10 m.<ref>Radoman Risto Manojlović, Kulturno-istorijski spomenici Pljevaljskog kraja, Istorija Pljevalja..., 638­639.</ref> Uz desni prednji jugozapadni ugao osnovnog kubusa džamije uzdiže se minaret. Na tridesetom metru minareta dominira umjetnički lijepo izrađeni šerefet ukrašen stalaktitima, što daje impresivnu sliku: „Kao strela upućena nebu, vitko minare odvlači kamenu ljepoticu nebu, kome je bila upućena zajednička molba dobročinitelja i anonimnog neimara za vječno trajanje vanvremensko“.<ref>Vitomir Srbljanović, Husein-pašina džamija u Pljevljima, Mo­
 
Husein­pašina džamija skromnih je dimenzija. Na prostoru bivše Jugoslavije ubrajala se u red džamija srednje veličine. Leži na kockastom postolju i gotovo da je kvadratne osnove. Dugačka je 17,20 m, a široka 13,10 m, sa zidovima debljine 1,10 m.<ref>Radoman Risto Manojlović, Kulturno-istorijski spomenici Pljevaljskog kraja, Istorija Pljevalja..., 638­639.</ref> Uz desni prednji jugozapadni ugao osnovnog kubusa džamije uzdiže se minaret. Na tridesetom metru minareta dominira umjetnički lijepo izrađeni šerefet ukrašen stalaktitima, što daje impresivnu sliku: „Kao strela upućena nebu, vitko minare odvlači kamenu ljepoticu nebu, kome je bila upućena zajednička molba dobročinitelja i anonimnog neimara za vječno trajanje vanvremensko“.<ref>Vitomir Srbljanović, Husein-pašina džamija u Pljevljima, Mo­
 
stovi, br. 7, Pljevlja 1970, 98.</ref>
 
stovi, br. 7, Pljevlja 1970, 98.</ref>
Red 41: Red 47:  
Ova džamija je zidana od fino tesanog kamena, pedantno složenog u pravilne horizontalne redove, izuzimajući slijepe kupolice i minaret, za koje je korišćen laporac umjesto kamena. Skladni unutrašnji prostor Husein­pašine džamije dočarava impozantna plava i visoka kupola. Ona je vješto islikana živopisnim bojama u pravilno raspoređenim vegetabilnim motivima, dok zidove ukrašavaju citati iz Kur'ana. Na uobičajenom mjestu jugoistočnog zida smještena je molitvena niša reprezentativnog mihraba.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 182.</ref>
 
Ova džamija je zidana od fino tesanog kamena, pedantno složenog u pravilne horizontalne redove, izuzimajući slijepe kupolice i minaret, za koje je korišćen laporac umjesto kamena. Skladni unutrašnji prostor Husein­pašine džamije dočarava impozantna plava i visoka kupola. Ona je vješto islikana živopisnim bojama u pravilno raspoređenim vegetabilnim motivima, dok zidove ukrašavaju citati iz Kur'ana. Na uobičajenom mjestu jugoistočnog zida smještena je molitvena niša reprezentativnog mihraba.<ref>Andrej Andrejević, n. d, 182.</ref>
   −
U Husein­pašinoj džamiji do danas je sačuvano samo nekoliko starih rukopisnih i štampanih knjiga. Među njima se posebno izdvaja rukopisni Kur'an. Ispisan je arapskim pismom, izuzetne iluminacije urađene pretežno u plavoj, zelenoj i crvenoj boji, na zlatnoj podlozi. Nastao je u XVI vijeku sa očuvanom zabilješkom o Husein­paši kao njegovom naručiocu, odnosno vlasniku dobra.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>
+
== Literatura ==
Husein­pašina zadužbina višestrukih namjena odgovorila je željama graditelja – odoljela vremenu i dala svojevrstan pečat Plje­ vljima kao važnom gradskom naselju. Skladnost, neuobičajena toplina ukrasa i prozračnost kamena džamije, nenametljivo opominju i svjedoče o stremljenju da se ljepotom i pregnućem ostane u „vje­ čnom trajanju“.<ref>Dragana Kujović, n, d, 30.</ref>
+
<references />

Navigacija