Bajrović

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Porijeklo

Smatra se da su došli iz Nikšića i Pljevalja, a starinom su iz Kuča (Medun). Iz Meduna su se iselili u stari Bar kao veoma ugledna muslimanska porodica poslije ulaska crnogorske i mletačke vojske u Kuče 1688. godine kada su muslimani morali da napuste zavičaj ili da se pokrste mada je Bajrovića bilo u Baru još krajem 16.vijeka. Od ovih Bajrovića su Cvijovići u Vladimiru kod Ulcinja. Iz starog Bara su se kasnije iselili u Nikšić.

Neke porodice Bajrovića, poznatih i kao Dizdarević, iz Nikšića su se 1840. godine doselile u Krušvo kod Pljevalja gdje su kupili velika imanja.[1] Odatle su se doseljavali u Pljevlja. Za te Bajroviće se pretpostavlja da su bili komandanti tvrđava u mjestima u kojima su ranije boravili. Oni Bajrovići koji su ostali raselili su se iz Nikšića poslije 1877. godine na mnoge strane kao i ostali nikšićki muslimani.[2] Jedni Bajrovići su otišli u Gacko gdje su bili turske spahije, trgovci i oficiri.

Drugi su se naselili u Pljevlja, Treći u Sjenicu i Novu Varoš a neki otišli u Sarajevo. Bilo je i onih koji su se iselili u Tursku. Iz Sjenice su došli na Kanjevinu, a iz Kanjevine jedna porodica na Ponorac.

Bajrovići su stara muslimanska begovska kuća iz Nikšića. Oni iz Kruševa posedovali su u 19. vijeku 170 čitluka.[3]

Ima Bajrovića na Pešteri koji su porijeklom Klimente. U Dubovu su Bajrovići potomci Hus-Koce koji se iz Raždaginje doselio u Dubovu kod Tutina. U Dugoj Poljani Bajrovići su starinom Lekpeci.[4]

Srodstvo

Smatra se da su u srodstvu sa Dizdarevićima.

Poznate ličnosti

Literatura

  1. B. Kljajević, Stanovništvo pljevaljskog kraja
  2. Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd
  3. M. Vojinović, Pljevaljski kraj
  4. F. Sebečevac, Duga Poljana i okolina