Mahmutović

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Porijeklo

Skoro u cijelom Sandžaku ima Mahmutovića, ali ih najviše ima u Bjelopoljskom kraju, Sjenici, Novom Pazaru i Pljevljima. Većina tih Mahmutovića su dobili, preuzeli ili promijenili prezime u Mahmutović negdje u 19. stoljeću i nosu prezime po raznim osobama zvanim Mahmut koji su živjeli u 18. ili početkom 19. stoljeća. Samo u Sjenici naprimjer ima oko četiri različitih plemena Mahmutovića koji jedni drugima nisu rod.

Najbrojnija porodica Mahmutovića u Sjenici vodi porijeklo od jednog Mahmut efendije (sin Alije efendije) koji je bio muallim u mektebu u Hodžića mahali u Sjenici. Po porodičnoj priči se odselio otac Mahmut efendije Alija (zvani Dugobrad) zajedno sa njegovim ocem Mustafom (koji je navodno bio mütesellim nahije Vraneš) krajem 18. stoljeća iz Kolašina ili tačnije iz Vraneša za Sjenicu. Alija je imao pored njegovog sina Mahmuta još nekoliko drugih sinova od kojih medju ostalim navodno potiču porodice Sakić i Lisica iz Prijepolja. Takodje se zna da je Alija ubijen 1809. godine u masakru od strane Karadjordja u Sjenici i ukopan u turbetu Alije i Murata koje još danas postoji u Sjenici. U turbetu je i ukopan Murat efendija Mahmutović koji je kao unuk Alijin iskazao želju da bude ukopan pored njegovog djeda. Preliminarni genetski rezultati pokazuju da je ovo pleme Mahmutovića u srodstvu sa Hasanbegovićima porijeklom iz Vraneša što takodje potvrdjuje njihovo porodično predanje da su porijeklom iz tog mjesta.

Po brojnosti drugo pleme Mahmutovića u Sjenici su Mahmutovići iz Žitnića i Vape. Oni nisu u srodstvu sa drugim Mahmutovićima iz Sjenice iako su se navodno isto naselili iz Kolašina u Sjenici i njegovoj okolini. Oni su se navodno po priči njihove porodice prije prezivali Ganović pa su promijenili prezime u Mahmutović u 19. stoljeću. [1] Od tih Mahmutovića su i Muratovići u Žitnićima i Sjenici koji su kasnije promijenili staro prezime sa kojim su došli na Pešter. Nekoliko porodica Mahmutovića iz Žitnića su se doselili u Novi Pazar počevši od 1914. pa do 1925. godine.[2]

Jedno veliko pleme Mahmutovića su i Mahmutovići iz Bjelopoljskog kraja ili tačnije iz Radojeve Glave. Njihovu historiju su uz porodično stablo detaljno opisali Murat Mahmutović i Fehim Džogović u njihovoj knjizi "Mahmutovići Bjelopoljskog kraja". Mahmutović i Džogović tvrde da je rodonačelnik Mahmutovića iz Radojeve Glave Alija došao oko 1725. godine iz Anadolije u Radojevu Glavu i da nosu prezime Mahmutović po unuku toga Alije koji se zvao Mahmut Zejnulah i koji je rodjen oko 1755. godine.[3] Time su pobili i neke tvrdnje raznih genealoga i etnologa koji su povezivali sa Mahmutovićima iz Radojeve Glave razne delimično i pogrdne priče njihovog porijekla, kao što su navodi da su se prije prezivali Posjerkovići i da su u srodstvu sa Bojađićima iz Voljevca ili da su porijeklom iz Tuzle. Po Medojeviću postoji mišljenje da su Mahmutovići u Radojevoj Glavi svoje staro prezime Islamović odbacili, a uzeli po uglednom domaćinu Mahmutu. Ima Mahmutovića koji su porijeklom iz Vasojevića, dok su drugi iz Visokog, a i jedni i drugi su se prije prezivali Islamovići.[4] To je možda moguće za neke izolirane slučaje Mahmutovića u tom mjestu ali su dosta ubedljiviji navodi Mahmutovića i Džogovića po tom pitanju.

Takodje postoji u Sjenici jedna porodica Mahmutovića koji su se prezivali u 19. stoljeću još Hadžimahmutović pa je nekim od njihovih porodica skraćeno prezime u Mahmutović. Oni navodno vode porijeklo iz Gacka u Bosni i Hercegovini. Danas većina njih živi u raznim mjestima u Bosni i u Turskoj.

Danas u Novom Pazaru živi i jedno pleme Mahmutovića koji su Dupljaci iz Korita i koji su dobili svoje današnje prezime Mahmutović po njihovom predku Mahmutu u 19. stoljeću. Medju poznatijim ličnosti tih Mahmutovića je Dr. Meho Mahmutović, bivši gradonačelnik Novog Pazara.

U Novom Pazaru se pominju Mahmutovići u 16. stoljeću kao jedna ugledna trgovačka porodica, ali već Ejup Mušović kaže da bi bilo teško te Mahmutoviće povezati sa Mahmutovićima koji danas žive u Novom Pazaru.[5]

Neki Mahmutovići su iz bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu. Mahmutovići u Pljevljima i Katunu su doseljeni iz Prijepolja.[6]

Bihorski Mahmutovići su porijeklom Kuči. U Herceg Novom imalo je Mahmutovića do 1687. godine kada su grad zauzeli Mlečani od Turaka. Tada su se muslimani, koji nisu hteli da prihvate katoličanstvo iselili u Nikšić, Skadar, Bileću, Trebinje, Podgoricu.[7]

Takodje ima i drugih Mahmutovića u Bosni i Hrvatskoj koji naprimjer vodu porijeklo iz Rijeke, Srebrenice i drugim mjestima. Isto tako netreba zaboraviti da u okolini Srebrenice ima naseljeno mjesto zvano Mahmutovići.

Poznate ličnosti

Literatura

  1. M. Mahmutović i F. Džogović, Mahmutovići Bjelopoljskog kraja, Novi Pazar 2007.
  2. Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Beograd 1979.
  3. M. Mahmutović i F. Džogović, Mahmutovići Bjelopoljskog kraja, Novi Pazar 2007, s. 103-110.
  4. J. Medojević, Stanovništvo i naselja bjelopoljskog kraja
  5. Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Beograd 1979.
  6. B. Kljajević, Stanovništvo pljevaljskog kraja
  7. M. Memić, Muslimani u Albaniji iz Crne Gore
  8. Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002