Izmjene

   

   

Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica.

Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica.

*U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]].

*U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]].

*Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.

*Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.

*Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine.

*Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine.

*Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]],

*Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]],

*Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968.

*Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968.

*Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}}

*Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}}

[[Kategorija:Pisma]]

[[Kategorija:Pisma]]

[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]

[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]

[[Kategorija:Bosanski jezik]]

[[Kategorija:Bosanski jezik]]

<references />

<references />