Izmjene

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodan 201 bajt ,  18:57, 5 mart 2020
nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:  +
[[Datoteka:Bosančica.gif|mini|Bosančica]]
 
'''Bosančica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i slovi za najstarije pismo na Balkanu. Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanica, bosanska bukvica, begovsko pismo, begovica.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref>
 
'''Bosančica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i slovi za najstarije pismo na Balkanu. Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanica, bosanska bukvica, begovsko pismo, begovica.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref>
 
[[Datoteka:380 Bosancica i cirilica.jpg|mini|Usporedba Vulfilinog pisma sa bosančicom, ćirilicom, i ilirsko-mezafskim pismom]]
 
[[Datoteka:380 Bosancica i cirilica.jpg|mini|Usporedba Vulfilinog pisma sa bosančicom, ćirilicom, i ilirsko-mezafskim pismom]]
Red 6: Red 7:     
Još je i Vuk Karadžić došao do konstatacije, da je bosančica posebno pismo: ''Rukopis Bosanske bukvice tako je različan od našega, da ga niko u Srbiji ne bi mogao pročitati dok ne bi najprije učio i namučio se.'' Do sličnog zaključka došao je i poznati arheolog Arthur Evans: ''Pismo koje sam dobio od mudira otomanskog cara u Kulen Vakufu znatno se razlikuje od obične ćirilice, koju upotrebljavaju pravoslavni Slaveni.'' Bosanski franjevci poput Jukića, Kneževića, Baltića, Miletića, svoje pismo nazivaju bosančicom, a svoj jezik bosanskim.
 
Još je i Vuk Karadžić došao do konstatacije, da je bosančica posebno pismo: ''Rukopis Bosanske bukvice tako je različan od našega, da ga niko u Srbiji ne bi mogao pročitati dok ne bi najprije učio i namučio se.'' Do sličnog zaključka došao je i poznati arheolog Arthur Evans: ''Pismo koje sam dobio od mudira otomanskog cara u Kulen Vakufu znatno se razlikuje od obične ćirilice, koju upotrebljavaju pravoslavni Slaveni.'' Bosanski franjevci poput Jukića, Kneževića, Baltića, Miletića, svoje pismo nazivaju bosančicom, a svoj jezik bosanskim.
 
+
[[Datoteka:Hvalov rukopis iz 1404..jpg|lijevo|mini|Hvalov rukopis iz 1404.]]
 
I Bošnjaci su se služili bosančicom sve do u najnovije doba. Naravno, ovo je pismo bilo ranije još mnogo više rasprostranjeno. Među [[Bošnjaci|Bošnjacima]] bosančica je bila najviše raširena u begovskim porodicama, pa se za to, za nju sreće i naziv ''Begovsko pismo''.
 
I Bošnjaci su se služili bosančicom sve do u najnovije doba. Naravno, ovo je pismo bilo ranije još mnogo više rasprostranjeno. Među [[Bošnjaci|Bošnjacima]] bosančica je bila najviše raširena u begovskim porodicama, pa se za to, za nju sreće i naziv ''Begovsko pismo''.
    
*Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom.
 
*Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom.
*Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
+
*Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.[[Datoteka:Humačka ploča, 10-11. vijek.jpg|mini|Humačka ploča, 10-11. vijek]]
 
*Najstariji očuvani spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine.
 
*Najstariji očuvani spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine.
  

Navigacija