Red 1: |
Red 1: |
| *... da ne postoji plava hrana, čak je i plavi patlidžan ljubičast | | *... da ne postoji plava hrana, čak je i plavi patlidžan ljubičast |
− | *... da više od 95 odsto svjetskog ulova ribe podstiče sa sjeverne Zemljine polulopte | + | *... da više od 95 odsto svjetskog ulova ribe potiče sa sjeverne Zemljine polulopte |
| *... da Venera, najtolija planeta Sunčevog sistema, na površini ima temperaturu od 461 stepen Celzijusa | | *... da Venera, najtolija planeta Sunčevog sistema, na površini ima temperaturu od 461 stepen Celzijusa |
− | *... da neki dijelovi odjeće naših predaka pravljeni su odposebnog materijala koji se dobijao preradom vlasi kose | + | *... da neki dijelovi odjeće naših predaka pravljeni su od posebnog materijala koji se dobijao preradom vlasi kose |
| *... da najduža ćelija kod sisara nalazi se u tijelu žirafe. Od lobanje, preko vrata, do dijafragme, dugačka je dva metra | | *... da najduža ćelija kod sisara nalazi se u tijelu žirafe. Od lobanje, preko vrata, do dijafragme, dugačka je dva metra |
− | *... da najskuplja gitara bila je „Fender stratokaster” američkog rok pjevača DžImija Hendriksa (1942–1970). Prodata je za 180.000 britanskih funti na aukciji kod „Sotebija” u Londonu 1990. godine | + | *... da najskuplja gitara bila je „Fender stratokaster” američkog rok pjevača Džimija Hendriksa (1942–1970). Prodata je za 180.000 britanskih funti na aukciji kod „Sotebija” u Londonu 1990. godine |
| *... da na svoj čuveni let preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, koji je 21. i 22. maja 1927. godine trajao 33 sata i 30 minuta, Čarls Lindberg (1902–1974) ponio je samo četiri sendviča | | *... da na svoj čuveni let preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, koji je 21. i 22. maja 1927. godine trajao 33 sata i 30 minuta, Čarls Lindberg (1902–1974) ponio je samo četiri sendviča |
| *... da engleski zlatni novčić gvineja, korišćen od 1663. do 1813. godine, nazvan je po zapadnoafričkoj zemlji u kojoj je prvobitno kopano zlato za njegovu proizvodnju | | *... da engleski zlatni novčić gvineja, korišćen od 1663. do 1813. godine, nazvan je po zapadnoafričkoj zemlji u kojoj je prvobitno kopano zlato za njegovu proizvodnju |