Razlika između izmjena na stranici "Ljuca"
| (Nije prikazana jedna međuverzija drugog korisnika) | |||
| Red 4: | Red 4: | ||
Prema porodičnom predanju, Ljuce su muhadžiri iz [[Nikšić|Nikšića]]. Živjeli su u Nikšiću do pada pod crnogorsku vlast. Ljuce su bili zadnja odbrana na planini [[Bjelasica|Bjelasici]] kada su morali da se povuku i uz velike ljudske gubitke morali su da se odsele. Danas ih ima od [[Brčko|Brčkog]], [[Goražde|Goražda]] do Sandžaka, [[Kosovo|Kosova]] i [[Turska|Turske]]. | Prema porodičnom predanju, Ljuce su muhadžiri iz [[Nikšić|Nikšića]]. Živjeli su u Nikšiću do pada pod crnogorsku vlast. Ljuce su bili zadnja odbrana na planini [[Bjelasica|Bjelasici]] kada su morali da se povuku i uz velike ljudske gubitke morali su da se odsele. Danas ih ima od [[Brčko|Brčkog]], [[Goražde|Goražda]] do Sandžaka, [[Kosovo|Kosova]] i [[Turska|Turske]]. | ||
| − | Mnogi su pali u nemilost crnogorske vojske i pogubljeni, a mnogi su i pokršteni. Mušović takođe tvrdi da su Ljuce muhadžiri iz Nikšića nakon 1878. godine. Starinom su od Kuča. Ima ih po cijelom Sandžaku. U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] se prezivaju i [[Nikšić]].<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> | + | Mnogi su pali u nemilost crnogorske vojske i pogubljeni, a mnogi su i pokršteni. Mušović takođe tvrdi da su Ljuce muhadžiri iz Nikšića nakon 1878. godine. Starinom su od Kuča. Ima ih po cijelom Sandžaku. U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] se prezivaju i [[Nikšić_(prezime) | Nikšić]].<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> |
Prema predanju Jovana Erdeljanovića, brojne muslimanske porodice porijeklom su od Kuča: Ljuce i [[Daković|Dakovići]] kojih je sredinom XVIII stoljeća bilo u Nikšiću oko 300 kuća. | Prema predanju Jovana Erdeljanovića, brojne muslimanske porodice porijeklom su od Kuča: Ljuce i [[Daković|Dakovići]] kojih je sredinom XVIII stoljeća bilo u Nikšiću oko 300 kuća. | ||
| Red 10: | Red 10: | ||
U sandžačkoj literaturi se govori da Ljuce potiču od plemena Kuča iz [[Bezihovo|Bezihova]], sjeveroistočno od Podgorice, iz okoline Meduna, odakle su pokrenuti 1688. godine kada je Medun pao u mletačko-crnogorske ruke. Nakon 1688. godine, dio njih je otišao u Podgoricu, a drugi se preselio u [[Kolašin]] i Nikšić. U nikšićkom kraju su neki od njih uživali znatan ugled. Iz Nikšića su istjerani 1877. godine, kada je crnogorska vojska zauzela grad, tako da danas njihovih potomaka ima svugdje u Sandžaku. Tako ih ima u [[Boljanići|Boljanićima]] i [[Mrčevo|Mrčevu]] ([[Pljevlja]]), [[Rožaje|Rožajama]], [[Boljanina|Boljanini]], [[Lozna|Lozni]], [[Zaton|Zatonu]] i [[Rastoci|Rastokama]] ([[Bijelo Polje]]), zatim [[Melaje|Melajama]], [[Rudnica|Rudnici]] ([[Tutin]]) itd. Ovi iz Rudnice su doseljeni iz Boljanine, na posjed kolašinskih [[Smailagići|Smailagića]] koji su odseljeni u [[Skoplje]], 1960. godine. | U sandžačkoj literaturi se govori da Ljuce potiču od plemena Kuča iz [[Bezihovo|Bezihova]], sjeveroistočno od Podgorice, iz okoline Meduna, odakle su pokrenuti 1688. godine kada je Medun pao u mletačko-crnogorske ruke. Nakon 1688. godine, dio njih je otišao u Podgoricu, a drugi se preselio u [[Kolašin]] i Nikšić. U nikšićkom kraju su neki od njih uživali znatan ugled. Iz Nikšića su istjerani 1877. godine, kada je crnogorska vojska zauzela grad, tako da danas njihovih potomaka ima svugdje u Sandžaku. Tako ih ima u [[Boljanići|Boljanićima]] i [[Mrčevo|Mrčevu]] ([[Pljevlja]]), [[Rožaje|Rožajama]], [[Boljanina|Boljanini]], [[Lozna|Lozni]], [[Zaton|Zatonu]] i [[Rastoci|Rastokama]] ([[Bijelo Polje]]), zatim [[Melaje|Melajama]], [[Rudnica|Rudnici]] ([[Tutin]]) itd. Ovi iz Rudnice su doseljeni iz Boljanine, na posjed kolašinskih [[Smailagići|Smailagića]] koji su odseljeni u [[Skoplje]], 1960. godine. | ||
| − | + | Neki Ljuce su uzeli prezime Nišići ili Nikšići. Ima ih u mnogim mjestima bivše SFRJ, a vrlo mnogo i u Turskoj.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref> | |
==Srodstvo== | ==Srodstvo== | ||
Trenutna verzija na dan 27 novembar 2020 u 06:58
Porijeklo
Porodica Ljuca je iz Sandžaka. Potiču od plemena Kuči. Kuči se prvi put spominju u defterima, 15. vijeku, nakon osvajanja Skadra. Postojbina im je u selu Medun pored Podgorice.[1]
Prema porodičnom predanju, Ljuce su muhadžiri iz Nikšića. Živjeli su u Nikšiću do pada pod crnogorsku vlast. Ljuce su bili zadnja odbrana na planini Bjelasici kada su morali da se povuku i uz velike ljudske gubitke morali su da se odsele. Danas ih ima od Brčkog, Goražda do Sandžaka, Kosova i Turske.
Mnogi su pali u nemilost crnogorske vojske i pogubljeni, a mnogi su i pokršteni. Mušović takođe tvrdi da su Ljuce muhadžiri iz Nikšića nakon 1878. godine. Starinom su od Kuča. Ima ih po cijelom Sandžaku. U Novom Pazaru se prezivaju i Nikšić.[2]
Prema predanju Jovana Erdeljanovića, brojne muslimanske porodice porijeklom su od Kuča: Ljuce i Dakovići kojih je sredinom XVIII stoljeća bilo u Nikšiću oko 300 kuća.
U sandžačkoj literaturi se govori da Ljuce potiču od plemena Kuča iz Bezihova, sjeveroistočno od Podgorice, iz okoline Meduna, odakle su pokrenuti 1688. godine kada je Medun pao u mletačko-crnogorske ruke. Nakon 1688. godine, dio njih je otišao u Podgoricu, a drugi se preselio u Kolašin i Nikšić. U nikšićkom kraju su neki od njih uživali znatan ugled. Iz Nikšića su istjerani 1877. godine, kada je crnogorska vojska zauzela grad, tako da danas njihovih potomaka ima svugdje u Sandžaku. Tako ih ima u Boljanićima i Mrčevu (Pljevlja), Rožajama, Boljanini, Lozni, Zatonu i Rastokama (Bijelo Polje), zatim Melajama, Rudnici (Tutin) itd. Ovi iz Rudnice su doseljeni iz Boljanine, na posjed kolašinskih Smailagića koji su odseljeni u Skoplje, 1960. godine.
Neki Ljuce su uzeli prezime Nišići ili Nikšići. Ima ih u mnogim mjestima bivše SFRJ, a vrlo mnogo i u Turskoj.[3]
Srodstvo
Svi Kuči su bliski genetski rođaci Ljucama. Najsličniji su im Šutkovići iz Radetine, ranije iz Meduna, kao i Prelevići iz Ubli blizu Meduna.
Pripadaju haplogrupi E-BY165837.
Poznate ličnosti
Ljuca Avdija - legendarna ličnost i gazija.
Ljuca Hasko - gazija Nikšića, iz 1877. godine.
Ljuca Mujaga - jedan od prvaka Bijelog Polja iz 1912. godine.
Ljuca Tahir - gazija iz Nikšića (“Krnovka”).
Ljuca Belo i Ljuca Nusko - komite iz Bijelog Polja.
Ljuca Emin - političar, funkcioner parije “Džemijet” i kasnije pripadnik komitske grupe u okolini Bijelog Polja.
Ljuca Derviš - oficir JNA prije rata.
Literatura
- ↑ http://www.bosnjackidnk.com
- ↑ Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd
- ↑ Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002