Red 6: |
Red 6: |
| | | |
| Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. | | Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. |
− | [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]]
| |
| | | |
| *U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. | | *U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. |
Red 12: |
Red 11: |
| *Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. | | *Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. |
| *Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. | | *Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. |
− |
| |
− | [[Datoteka:Hval.jpg|thumb|200px|lijevo]]
| |
| | | |
| *Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], | | *Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], |
Red 29: |
Red 26: |
| *Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968. | | *Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968. |
| *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} | | *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} |
− |
| |
− | {{Bosanski jezik}}
| |
| | | |
| [[Kategorija:Pisma]] | | [[Kategorija:Pisma]] |
− | [[Kategorija:Alfabet]]
| |
| [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] | | [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] |
| [[Kategorija:Bosanski jezik]] | | [[Kategorija:Bosanski jezik]] |
| <references /> | | <references /> |