Arebica

Arebica (ili arabica, ostali nazivi: matufovača, matufovica, mektebica) jeste specifično bosansko pismo (kao što je i Bosančica). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu.

Historija

Zidni spomenik iz 1912. godine u Sarajevu pisan na sva tri pisma: latinicom, ćirilicom i arebicom.

Arebica je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u Bosni je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. Bošnjaci, koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika.

Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana alhamijado književnost. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je "Početnica" iz doba Mehmeda II el-Fatiha (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljavaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. Jedini poznati ženski autor bošnjačke alhamijado književnosti je bila Umihana Čuvidina u 19. vijeku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, tj. adaptira fonetici bosanskog jezika. Najuspješniji je bio Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića Fikhul-ibadat). Poslije toga je ostala u ličnom predstavljanju, baš kao i Bosančica.

Književnost pisana arebicom pretežno je u stihu, ali ima i proze, uglavnom vjerskog sadržaja. Arebicom je štampano oko 50 knjiga. Od književnih djela pisanih arebicom ističu se ilahije i kaside. Uz to ima i patriotske i ljubavne lirike. U prozi su pisani mahzari i arzuhali (službene predstavke i legende). Arebica ima neka slova kojih nema u arapskom, a neka su uzeta iz turskog i perzijskog jezika.

Godine 1878. Bosna je sasvim prešla na latinicu, ali se arebica i dalje održala kod Bošnjaka, posebno u vjerskoj službi. Bosanski sabor je 1911. god. donio zaključak da svi javni natpisi uz latinicu i ćirilicu trebaju biti napisani i na arebici. Vlada je poništila tu odluku.

Može se konstatovati da su tokom prošlog vijeka Bošnjaci bili jedna od rijetkih nacija sa više pisama (bosančica, ćirilica, arebica, latinica).

Najistaknutiji predstavnici bošnjačke Alhamiado književnosti

18. vijek

• Mula Mustafa Bašeskija, poznat po svom Ljetopisu na turskom jeziku.
• Mehmed Razi Velihodžić, autor pjesme Čujte djeco svikoli.
• Abdulvehab Ilhami, najistaknutiji predstavnik društveno angažirane poezije.

19. vijek

• Šejh Abdurahman Sirri, autor dobro poznatih sufijskih pjesama
• Umihana Čuvidina, jedina poznata autorica bošnjačkog alhamiada

Poznata štampana i pisana djela

• 

  Humin Ilmihal
  Arzuhal Duvna (Peticija grada Duvna) - najstariji postojeći tekst na bosanskom jeziku napisano arebicom dolazi iz Bosne - napisao hadži Jusuf, sin Muhamedov, između 1619-1621 godine.
• Bosanskim bejtom ilmihal i vazu-nasihat, prvo izdanje od Omera Huma.
• Kitab Ilm-i hal ili Humin ilmihal prva je knjiga štampana arebicom u Bosni (Sarajevo) 1875. godine. U predgovoru llmihala Humo piše: Dobro znadi, svakom insanu svoj jezik od sviju jezika odveć lagan je. Nama Bošnjacima naš jezik veoma je lagahan da se opiše arapskim resrni-hatom i j azijom kao što je u Musafu.
• Prije Huminog Ilmihala Mehmed Zaim Agić iz Bosanskog Broda napisao je udžbenik islamske vjeronauke pod naslovom "Od virovanja kitab" i litografirao ga u Istanbulu 1868. g.
• Bosansko-turski učitelj, od Ibrahima Berbića - Istanbul, 1893.
• ʻIlāveli sa viškom: turskom jazijom nova bosanska elifnica.
• Terdžuman mevludski na jezik bosanski, Arif Sarajlija (Prijevod mevluda na bosanski jezik)
• (Mevlud) Saliha Gašovića
• Abdija, Hajde sinak i Čujte djeco svikoli (Tri pobožne i poučne pjesme za našu mladež)
• Mali Ilmihal, Sulejman Mursel štampano 1944. godine.

Časopisi

• Kalendar Mekteb za godine 1907 and 1908
• Tarik: list za pouku i zabavu, 1908-09 and 1909-10

• Muallim: glasilo muallimskog i imamskog društva za Bosnu i Hercegovinu, 1910- 1913
• Misbah: organ Udruženja bosanskohercegovačke ilmijje, 1912-1913
• Jeni Misbah: organ Udruženja bosankohercegovačke ilmijje 1914

Prvo djelo štampano na arebici nakon 64 godine je strip „Hadži Šefko i hadži Mefko“ objavljen 2005. godine (autori: Amir Al-Zubi i Meliha Čičak-Al-Zubi), koje je ujedno i prvi strip na arebici uopće. U ovom djelu Al-Zubi je uveo i neke promjene u pravopisu bosanske arebice, učinivši je potpuno nezavisnom od pravopisa orijentalnih jezika.

Prvi kitab štampan na arebici sa ISBN om i CiP-om nakon 72 godine je Epohe fonetske misli kod Arapa i arebica objavljen u aprilu 2013. godine u Beogradu (autor: mr. Aldin ef. Mustafić, izdavač: Veliki Crljeni (Darko Babić)). Ovaj kitab predstavlja upotpunjavanje standardizacije arebice koje se oslanja na Čauševićevu verziju, te je, također, udžbenik za visoko obrazovanje.

Alfabet

Latinica	A a	B b	C c	Č č	Ć ć	D d	Dž dž	Đ đ	E e	F f	G g	H h	I i	J j	K k
Arebica	آ	ب	ڄ	چ	ڃ	د	ج	ݗ	ە	ف	غ	ح	اٖى	ي	ق
Latinica	L l	Lj lj	M m	N n	Nj nj	O o	P p	R r	S s	Š š	T t	U u	V v	Z z	Ž ž
Arebica	ل	ڵ	م	ن	ݩ	ۉ	پ	ر	س	ش	ت	ۆ	و	ز	ژ

Primjeri

Tekstualni primjer

Bosanski (latinica):

Molimo se tebi, Bože

Bosanski (arebica):

مۉلٖىمۉ سه‌ ته‌بٖى بۉژە

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

Bosanski (latinica):

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Bosanski (arebica):

سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.

Literatura

• Arnaut, Muhamed. Bosanski jezik i njegova grafija, Didaktički putokazi II/6, Zenica 1996, 7-13.
• Lehfeldt, Werner, "Die Entwicklung der arabischen Druckschrift in ihrem Gebrauch für das Serbokroatische", Die Welt der Slaven 13, 1968, 359-375.

Vanjski linkovi

• Opća deklaracija o pravima čovjeka na arabici (Arhivirano)