Razlika između izmjena na stranici "Korać"

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Nova stranica: ==Porijeklo== Koraći su u Sjenicu doseljeni iz Caričine poslije Prvog svijetskog rata. Došli su na Sjeničko - peštersku visoravan iz sjeverne Crne Gore (Bijelo Polje). Porodic...)
 
Red 1: Red 1:
 
==Porijeklo==
 
==Porijeklo==
Koraći su u Sjenicu doseljeni iz Caričine poslije Prvog svijetskog rata. Došli su na Sjeničko - peštersku visoravan iz sjeverne Crne Gore (Bijelo Polje).
+
Koraći su u [[Sjenica|Sjenicu]] doseljeni iz [[Caričina|Caričine]] poslije Prvog svijetskog rata. Došli su na Sjeničko - peštersku visoravan iz sjeverne Crne Gore ([[Bijelo Polje]]).
Porodica Korać u Buđevu su Srbi pravoslavci. Koraći iz Caričine su se ranije prezivali Kalić i vjerovatno su iz tog nekada velikog plemena Vraneša.
+
 
Na području Bijelog Polja i Novog Pazar ima muslimana i pravoslavac Koraća koji su najvjrovatnije porijeklom iz Petnjice kod Berana.
+
Porodica Korać u [[Buđevo|Buđevu]] su Srbi pravoslavci. Koraći iz Caričine su se ranije prezivali [[Kalić]] i vjerovatno su iz tog nekada velikog plemena Vraneša.
 +
 
 +
Na području Bijelog Polja i Novog Pazar ima muslimana i pravoslavaca Koraća koji su najvjerovatnije porijeklom iz Petnice kod Berana.
  
 
Po Ejupu Mušoviću, u bihorskim selima ima Koraća Crnogoraca i Muslimana. Tu su doseljeni iz Koraća u Bratonožiću, a ogranak su Bukumira – Bratonožića (po navodima Erdeljanovića, M. Lutovac, R. Vešovih). Prema tome, bihorski muslimani Koraći su islamizirani Koraći. Neki od tih Koraća promenili su prezime u Palamare, oni su živeli u Petnici, pa su neki, pred drugi svetski rat doseljeni u Novi Pazar.
 
Po Ejupu Mušoviću, u bihorskim selima ima Koraća Crnogoraca i Muslimana. Tu su doseljeni iz Koraća u Bratonožiću, a ogranak su Bukumira – Bratonožića (po navodima Erdeljanovića, M. Lutovac, R. Vešovih). Prema tome, bihorski muslimani Koraći su islamizirani Koraći. Neki od tih Koraća promenili su prezime u Palamare, oni su živeli u Petnici, pa su neki, pred drugi svetski rat doseljeni u Novi Pazar.
U Novom Pazaru sada ima petnaestak muslimanskih porodica Koraća. Ovamo su došli iz Caričine, kod Sjenice, neki 1931. a drugi posle 1945. godine. Oni smatraju da su ogranak Kalića. Jedna porodica Koraća doseljena je nedavno iz Slatine, kod Brodareva.
+
 
 +
U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] sada ima petnaestak muslimanskih porodica Koraća. Ovamo su došli iz Caričine, kod Sjenice, neki 1931. a drugi posle 1945. godine. Oni smatraju da su ogranak Kalića. Jedna porodica Koraća doseljena je nedavno iz Slatine, kod Brodareva.
  
 
==Srodstvo==
 
==Srodstvo==
Pripadaju haplogrupi R1a-Z282.<ref>https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-korac-iz-johovica-kod-petnjice/</ref>
+
Pripadaju haplogrupi '''[[R1a-Z282]]'''.<ref>https://bosnjackidnk.com/porijeklo-porodice-korac-iz-johovica-kod-petnjice/</ref>
  
 
==Literatura==
 
==Literatura==

Verzija na dan 25 april 2020 u 18:47

Porijeklo

Koraći su u Sjenicu doseljeni iz Caričine poslije Prvog svijetskog rata. Došli su na Sjeničko - peštersku visoravan iz sjeverne Crne Gore (Bijelo Polje).

Porodica Korać u Buđevu su Srbi pravoslavci. Koraći iz Caričine su se ranije prezivali Kalić i vjerovatno su iz tog nekada velikog plemena Vraneša.

Na području Bijelog Polja i Novog Pazar ima muslimana i pravoslavaca Koraća koji su najvjerovatnije porijeklom iz Petnice kod Berana.

Po Ejupu Mušoviću, u bihorskim selima ima Koraća Crnogoraca i Muslimana. Tu su doseljeni iz Koraća u Bratonožiću, a ogranak su Bukumira – Bratonožića (po navodima Erdeljanovića, M. Lutovac, R. Vešovih). Prema tome, bihorski muslimani Koraći su islamizirani Koraći. Neki od tih Koraća promenili su prezime u Palamare, oni su živeli u Petnici, pa su neki, pred drugi svetski rat doseljeni u Novi Pazar.

U Novom Pazaru sada ima petnaestak muslimanskih porodica Koraća. Ovamo su došli iz Caričine, kod Sjenice, neki 1931. a drugi posle 1945. godine. Oni smatraju da su ogranak Kalića. Jedna porodica Koraća doseljena je nedavno iz Slatine, kod Brodareva.

Srodstvo

Pripadaju haplogrupi R1a-Z282.[1]

Literatura