Razlika između izmjena na stranici "Kovačević"

Izvor: Sandžakpedija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Nova stranica: ==Porijeklo== Kovačevići iz Bijelog Polja vode porijeklo iz Gackog odakle su doselili prvo u Šušure kod Sjenice, a zatim u [...)
 
 
(Nije prikazana 2 međuverzija 2 korisnika)
Red 1: Red 1:
 
==Porijeklo==
 
==Porijeklo==
Kovačevići iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] vode porijeklo iz [[Gacko|Gackog]] odakle su doselili prvo u [[Šuśuri|Šušure]] kod [[Sjenica|Sjenice]], a zatim u [[Podbrežje]], te u [[Boljanina|Boljaninu]] kod Bijelog Polja.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref>
+
Kovačevići iz Mišićeva su se prvo doselili u [[Bagačiće]] 1956. godine, a iz Bagačića u [[Sjenica|Sjenicu]] 1963. godine. Neku su porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] gdje ih je oduvijek bilo mnogo u prvoj polovini 19. vijeka.
  
==Srodstvo==
+
Takođe doseljavali su se i u [[Lopiže]]. Slavoljub Vasojević smatra da su se u [[Lopiže]] doselili oko 1845. godine. Na području [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] ima dosta Kovačevića muslimana i pravoslavaca (u [[Gubavač]] muslimani, u [[Orahovici]] pravoslavni)
  
==Poznate ličnosti==
+
Kovačevići iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] vode porijeklo iz [[Gacko|Gackog]] odakle su doselili prvo u [[Šuśuri|Šušure]] kod [[Sjenica|Sjenice]], a zatim u [[Podbrežje]], te u [[Boljanina|Boljaninu]] kod Bijelog Polja.<ref>Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002</ref>
  
 
==Literatura==
 
==Literatura==

Trenutna verzija na dan 28 april 2020 u 23:13

Porijeklo

Kovačevići iz Mišićeva su se prvo doselili u Bagačiće 1956. godine, a iz Bagačića u Sjenicu 1963. godine. Neku su porijeklom iz Hercegovine gdje ih je oduvijek bilo mnogo u prvoj polovini 19. vijeka.

Takođe doseljavali su se i u Lopiže. Slavoljub Vasojević smatra da su se u Lopiže doselili oko 1845. godine. Na području Bijelog Polja ima dosta Kovačevića muslimana i pravoslavaca (u Gubavač muslimani, u Orahovici pravoslavni)

Kovačevići iz Bijelog Polja vode porijeklo iz Gackog odakle su doselili prvo u Šušure kod Sjenice, a zatim u Podbrežje, te u Boljaninu kod Bijelog Polja.[1]

Literatura

  1. Dizdarević, Muharem, Pamćenje i sjećanja, 2002