− | Porodica Ljuca je iz [[Sandžak|Sandžaka]]. | + | Porodica Ljuca je iz [[Sandžak|Sandžaka]]. Potiču od plemena [[Kuči]]. Kuči se prvi put spominju u defterima, 15. vijeku, nakon osvajanja [[Skadar|Skadra]]. Postojbina im je u selu [[Medun]] pored [[Podgorica|Podgorice]].<ref>http://www.bosnjackidnk.com</ref> |
| Prema porodičnom predanju, Ljuce su muhadžiri iz [[Nikšić|Nikšića]]. Živjeli su u Nikšiću do pada pod crnogorsku vlast. Ljuce su bili zadnja odbrana na planini [[Bjelasica|Bjelasici]] kada su morali da se povuku i uz velike ljudske gubitke morali su da se odsele. Danas ih ima od [[Brčko|Brčkog]], [[Goražde|Goražda]] do Sandžaka, [[Kosovo|Kosova]] i [[Turska|Turske]]. | | Prema porodičnom predanju, Ljuce su muhadžiri iz [[Nikšić|Nikšića]]. Živjeli su u Nikšiću do pada pod crnogorsku vlast. Ljuce su bili zadnja odbrana na planini [[Bjelasica|Bjelasici]] kada su morali da se povuku i uz velike ljudske gubitke morali su da se odsele. Danas ih ima od [[Brčko|Brčkog]], [[Goražde|Goražda]] do Sandžaka, [[Kosovo|Kosova]] i [[Turska|Turske]]. |
− | Mušović takođe tvrdi da su Ljuce muhadžiri iz Nikšića nakon 1878. godine. Starinom su od Kuča. Ima ih po cijelom Sandžaku. U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] se prezivaju i [[Nikšić]].<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> | + | Mnogi su pali u nemilost crnogorske vojske i pogubljeni, a mnogi su i pokršteni. Mušović takođe tvrdi da su Ljuce muhadžiri iz Nikšića nakon 1878. godine. Starinom su od Kuča. Ima ih po cijelom Sandžaku. U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] se prezivaju i [[Nikšić]].<ref>Mušović, Dr Ejup, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, 1979, Beograd</ref> |
| Prema predanju Jovana Erdeljanovića, brojne muslimanske porodice porijeklom su od Kuča: Ljuce i [[Daković|Dakovići]] kojih je sredinom XVIII stoljeća bilo u Nikšiću oko 300 kuća. | | Prema predanju Jovana Erdeljanovića, brojne muslimanske porodice porijeklom su od Kuča: Ljuce i [[Daković|Dakovići]] kojih je sredinom XVIII stoljeća bilo u Nikšiću oko 300 kuća. |
| U sandžačkoj literaturi se govori da Ljuce potiču od plemena Kuča iz [[Bezihovo|Bezihova]], sjeveroistočno od Podgorice, iz okoline Meduna, odakle su pokrenuti 1688. godine kada je Medun pao u mletačko-crnogorske ruke. Nakon 1688. godine, dio njih je otišao u Podgoricu, a drugi se preselio u [[Kolašin]] i Nikšić. U nikšićkom kraju su neki od njih uživali znatan ugled. Iz Nikšića su istjerani 1877. godine, kada je crnogorska vojska zauzela grad, tako da danas njihovih potomaka ima svugdje u Sandžaku. Tako ih ima u [[Boljanići|Boljanićima]] i [[Mrčevo|Mrčevu]] ([[Pljevlja]]), [[Rožaje|Rožajama]], [[Boljanina|Boljanini]], [[Lozna|Lozni]], [[Zaton|Zatonu]] i [[Rastoci|Rastokama]] ([[Bijelo Polje]]), zatim [[Melaje|Melajama]], [[Rudnica|Rudnici]] ([[Tutin]]) itd. Ovi iz Rudnice su doseljeni iz Boljanine, na posjed kolašinskih [[Smailagići|Smailagića]] koji su odseljeni u [[Skoplje]], 1960. godine. | | U sandžačkoj literaturi se govori da Ljuce potiču od plemena Kuča iz [[Bezihovo|Bezihova]], sjeveroistočno od Podgorice, iz okoline Meduna, odakle su pokrenuti 1688. godine kada je Medun pao u mletačko-crnogorske ruke. Nakon 1688. godine, dio njih je otišao u Podgoricu, a drugi se preselio u [[Kolašin]] i Nikšić. U nikšićkom kraju su neki od njih uživali znatan ugled. Iz Nikšića su istjerani 1877. godine, kada je crnogorska vojska zauzela grad, tako da danas njihovih potomaka ima svugdje u Sandžaku. Tako ih ima u [[Boljanići|Boljanićima]] i [[Mrčevo|Mrčevu]] ([[Pljevlja]]), [[Rožaje|Rožajama]], [[Boljanina|Boljanini]], [[Lozna|Lozni]], [[Zaton|Zatonu]] i [[Rastoci|Rastokama]] ([[Bijelo Polje]]), zatim [[Melaje|Melajama]], [[Rudnica|Rudnici]] ([[Tutin]]) itd. Ovi iz Rudnice su doseljeni iz Boljanine, na posjed kolašinskih [[Smailagići|Smailagića]] koji su odseljeni u [[Skoplje]], 1960. godine. |