Red 1: |
Red 1: |
− | '''Arebica''' (ili '''arabica''', ostali nazivi: ''matufovača'', ''matufovica'', ''mektebica'') jeste specifično bosansko [[Pismo (jezik)|pismo]] (kao što je i [[Bosančica]]). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu.<ref>{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedia Britannica |title=Arabic alphabet |url=https://www.britannica.com/topic/Arabic-alphabet |access-date=12. 10. 2017 |language=en}}</ref> | + | '''Arebica''' (ili '''arabica''', ostali nazivi: ''matufovača'', ''matufovica'', ''mektebica'') jeste specifično bosansko [[Pismo (jezik)|pismo]] (kao što je i [[Bosančica]]). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu. |
| | | |
− | == Historija == | + | ==Historija== |
| + | [[Datoteka:Zidni spomenik iz 1912. godine u Sarajevu pisan na sva tri pisma- latinicom, ćirilicom i arebicom.jpg|mini|Zidni spomenik iz 1912. godine u Sarajevu pisan na sva tri pisma: latinicom, ćirilicom i arebicom.]] |
| '''Arebica''' je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. [[Bošnjaci]], koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana [[alhamijado književnost]]. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je "Početnica" iz doba [[Mehmed II|Mehmeda II el-Fatiha]] (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljavaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, tj. adaptira fonetici [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Najuspješniji je bio [[Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]]. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića ''Fikhul-ibadat''). Poslije toga je ostala u ličnom predstavljanju, baš kao i [[Bosančica]]. | | '''Arebica''' je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. [[Bošnjaci]], koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana [[alhamijado književnost]]. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je "Početnica" iz doba [[Mehmed II|Mehmeda II el-Fatiha]] (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljavaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, tj. adaptira fonetici [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Najuspješniji je bio [[Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]]. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića ''Fikhul-ibadat''). Poslije toga je ostala u ličnom predstavljanju, baš kao i [[Bosančica]]. |
| | | |
Red 10: |
Red 11: |
| Može se konstatovati da su tokom prošlog vijeka Bošnjaci bili jedna od rijetkih nacija sa više pisama ([[bosančica]], [[ćirilica]], arebica, [[latinica]]). | | Može se konstatovati da su tokom prošlog vijeka Bošnjaci bili jedna od rijetkih nacija sa više pisama ([[bosančica]], [[ćirilica]], arebica, [[latinica]]). |
| | | |
− | === Štampana djela === | + | ===Štampana djela=== |
| Prvo djelo štampano na arebici nakon 64 godine je strip „Hadži Šefko i hadži Mefko“ objavljen 2005. godine (autori: Amir Al-Zubi i Meliha Čičak-Al-Zubi), koje je ujedno i prvi strip na arebici uopće. U ovom djelu Al-Zubi je uveo i neke promjene u pravopisu bosanske arebice, učinivši je potpuno nezavisnom od pravopisa orijentalnih jezika. | | Prvo djelo štampano na arebici nakon 64 godine je strip „Hadži Šefko i hadži Mefko“ objavljen 2005. godine (autori: Amir Al-Zubi i Meliha Čičak-Al-Zubi), koje je ujedno i prvi strip na arebici uopće. U ovom djelu Al-Zubi je uveo i neke promjene u pravopisu bosanske arebice, učinivši je potpuno nezavisnom od pravopisa orijentalnih jezika. |
| | | |
− | Prvi kitab štampan na arebici sa ISBN om i CiP-om nakon 72 godine je [[Epohe fonetske misli kod Arapa i arebica]] objavljen u aprilu 2013. godine u Beogradu (autor: [[mr. Aldin ef. Mustafić]], izdavač: [[Veliki Crljeni]] (Darko Babić)). Ovaj [[kitab]] predstavlja upotpunjavanje standardizacije arebice koje se oslanja na [[Čaušević]]evu verziju, te je, također, udžbenik za visoko obrazovanje.<ref>{{Cite web |url=http://bastinaobjave.com/otvoreni-defter/predgovor-knjige-epohe-fonetske-misli-kod-arapa-i-arebica |title=Predgovor knjige "Epohe fonetske misli kod arapa i arebica" |work=bastinaobjave.com |accessdate= 15. 2. 2016}}</ref> | + | Prvi kitab štampan na arebici sa ISBN om i CiP-om nakon 72 godine je [[Epohe fonetske misli kod Arapa i arebica]] objavljen u aprilu 2013. godine u Beogradu (autor: [[mr. Aldin ef. Mustafić]], izdavač: [[Veliki Crljeni]] (Darko Babić)). Ovaj [[kitab]] predstavlja upotpunjavanje standardizacije arebice koje se oslanja na [[Čaušević]]evu verziju, te je, također, udžbenik za visoko obrazovanje. |
| | | |
− | == Alfabet == | + | ==Alfabet== |
| <center> | | <center> |
| {| class="wikitable" | | {| class="wikitable" |
− | ! Latinica | + | !Latinica |
− | ! A a | + | !A a |
− | ! B b | + | !B b |
− | ! C c | + | !C c |
− | ! Č č | + | !Č č |
− | ! Ć ć | + | !Ć ć |
− | ! D d | + | !D d |
− | ! Dž dž | + | !Dž dž |
− | ! Đ đ | + | !Đ đ |
− | ! E e | + | !E e |
− | ! F f | + | !F f |
− | ! G g | + | !G g |
− | ! H h | + | !H h |
− | ! I i | + | !I i |
− | ! J j | + | !J j |
− | ! K k | + | !K k |
| |- | | |- |
− | | Arebica | + | |Arebica |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| آ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |آ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ب | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ب |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڄ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ڄ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| چ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |چ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڃ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ڃ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| د | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |د |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ج | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ج |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ݗ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ݗ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ە | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ە |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ف | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ف |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| غ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |غ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ح | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ح |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| اٖى | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |اٖى |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ي | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ي |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ق | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ق |
| |- | | |- |
− | ! Latinica | + | !Latinica |
− | ! L l | + | !L l |
− | ! Lj lj | + | !Lj lj |
− | ! M m | + | !M m |
− | ! N n | + | !N n |
− | ! Nj nj | + | !Nj nj |
− | ! O o | + | !O o |
− | ! P p | + | !P p |
− | ! R r | + | !R r |
− | ! S s | + | !S s |
− | ! Š š | + | !Š š |
− | ! T t | + | !T t |
− | ! U u | + | !U u |
− | ! V v | + | !V v |
− | ! Z z | + | !Z z |
− | ! Ž ž | + | !Ž ž |
| |- | | |- |
− | | Arebica | + | |Arebica |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ل | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ل |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڵ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ڵ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| م | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |م |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ن | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ن |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ݩ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ݩ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۉ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ۉ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| پ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |پ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ر | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ر |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| س | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |س |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ش | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ش |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ت | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ت |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۆ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ۆ |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| و | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |و |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ز | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ز |
− | |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ژ | + | | style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%" |ژ |
− | |}</center>{{-}} | + | |}</center> |
| + | ==Primjeri== |
| + | ===Tekstualni primjer=== |
| + | Bosanski (latinica): |
| | | |
− | == Primjeri ==
| + | :'''''Molimo se tebi, Bože''''' |
− | === Tekstualni primjer ===
| |
| | | |
| Bosanski (arebica): | | Bosanski (arebica): |
| + | |
| :<span style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">مۉلٖىمۉ سه تهبٖى بۉژە</span> | | :<span style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">مۉلٖىمۉ سه تهبٖى بۉژە</span> |
| | | |
| + | <br /> |
| + | ===Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima=== |
| Bosanski (latinica): | | Bosanski (latinica): |
− | :''Molimo se tebi, Bože''
| |
| | | |
− | === ''Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima'' ===
| + | :Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. |
| + | |
| + | |
| Bosanski (arebica): | | Bosanski (arebica): |
| + | |
| :<div style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.</div> | | :<div style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.</div> |
| | | |
− | Bosanski (latinica):
| + | ==Literatura== |
− | :Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
| |
| | | |
− | == Reference ==
| + | *[[Arnaut, Muhamed]]. ''Bosanski jezik i njegova grafija'', Didaktički putokazi II/6, Zenica 1996, 7-13. |
− | {{reference}}
| + | *[[Lehfeldt, Werner]], "''Die Entwicklung der arabischen Druckschrift in ihrem Gebrauch für das Serbokroatische''", Die Welt der Slaven 13, 1968, 359-375. |
| | | |
− | == Literatura == | + | ==Vanjski linkovi== |
− | * [[Arnaut, Muhamed]]. ''Bosanski jezik i njegova grafija'', Didaktički putokazi II/6, Zenica 1996, 7-13.
| |
− | * [[Lehfeldt, Werner]], "''Die Entwicklung der arabischen Druckschrift in ihrem Gebrauch für das Serbokroatische''", Die Welt der Slaven 13, 1968, 359-375.
| |
| | | |
− | == Vanjski linkovi ==
| |
| *[https://web.archive.org/web/20151123221255/https://sites.google.com/site/nasaarabica/udhr Opća deklaracija o pravima čovjeka na arabici (Arhivirano)] | | *[https://web.archive.org/web/20151123221255/https://sites.google.com/site/nasaarabica/udhr Opća deklaracija o pravima čovjeka na arabici (Arhivirano)] |
| | | |
| [[Kategorija:Pisma]] | | [[Kategorija:Pisma]] |
| [[Kategorija:Bosanski jezik]] | | [[Kategorija:Bosanski jezik]] |